Cenzura je danas suptilnija i krije se u strahu od gubitka financiranja, u društvenom konformizmu i tišini koju polako počinjemo prihvaćati kao normalnu
1
Cenzura je danas suptilnija i krije se u strahu od gubitka financiranja, u društvenom konformizmu i tišini koju polako počinjemo prihvaćati kao normalnu
Sve je počelo jednim običnim metalnim lokotom. Na današnji dan, 7. travnja 1935. godine, slikar Krsto Hegedušić bio je prisiljen zaključati vrata Umjetničkog paviljona jer je tadašnja policija zabranila izložbu udruženja ‘Zemlja’. Grijeh ‘zemljaša’ bio je jednostavan, a tada opasan: odbili su slikati idilu i odlučili su prikazati grubu stvarnost, siromaštvo, nejednakost i naličje sustava koji je po svaku cijenu želio ostati ‘ušminkan’.
Devedeset godina kasnije, taj lokot ponovno škljoca, ali ovaj put kao poziv na duboko promišljanje. U srijedu, 8. travnja u 19 sati, zagrebačke galerije Forum u Teslinoj i Galerija na katu u Preradovićevoj ulici postaju prostor dijaloga pod nazivom ‘Zemlja zabrane’. Ova izložba u organizaciji Kulturno-informativnog centra ne nudi samo povijesnu lekciju, već brutalno iskren razgovor između prošlosti i sadašnjosti. Kustosica Davorka Perić spojila je radove legendarnih ‘zemljaša’ sa suvremenim autorima koji se danas bore s istim vjetrenjačama, od discipliniranja javnog prostora i suptilnih pritisaka pa sve do one najopasnije, autocenzure.
Kroz postav se prožimaju imena koja su obilježila našu umjetnost, od Hegedušića, Detonija i Radauša, preko britkih komentara Mladena Stilinovića i Vlade Marteka, pa sve do suvremenih intervencija Neli Ružić, Vlaste Delimar i Gilda Bavčevića. ‘Zemlja zabrane’ nije samo statični postav na zidu, to je živi program koji secira mehanizme kontrole. Na sam dan otvorenja u 21 sat Sara Renar nastupa s programom ‘Nježne riječi u Zemlji zabrane’.
Tijekom travnja u prostorima KIC-a održat će se i filmski program Kinocenzura koji donosi ostvarenja ‘crnog vala’ i eksperimentalne radove autora poput Želimira Žilnika, Rajka Grlića i Lazara Stojanovića, ljudi koji su zbog svog vizualnog krika često bili proskribirani. Također, 10. travnja u 19 sati održat će se tribina ‘Geografija zabrana ili godina lokota’ koja će istražiti aktualne slučajeve pritisaka na umjetnost od Benkovca i Zadra do Velike Gorice.
Ova nas izložba podsjeća da cenzura u 2026. godini rijetko dolazi u obliku policajca s pendrekom. Ona je danas suptilnija i krije se u strahu od gubitka financiranja, u društvenom konformizmu i tišini koju polako počinjemo prihvaćati kao normalnu. Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja.
