Više nego udvostručen broj hrvatskih žena koje su ubili muškarci s kojima su bile u vezi

Broj hrvatskih žena koje su lani ubili muškarci s kojima su bile u vezi više je nego udvostručen u odnosu na godinu ranije, izvijestila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u Izvješću o radu za 2025. godinu, upućenom Hrvatskom saboru.

U 2025. godini ubijeno je ukupno 18 žena, jednako kao i godinu ranije, no lani su baš svih 18 ubile njima bliske osobe, a njih 12 ubili su njihovi tadašnji ili bivši partneri što je značajno povećanje u odnosu na 2004. godinu kada su partneri ubili pet žena.

Broj kaznenih djela silovanja porastao je na 310 slučajeva, što je gotovo petina više nego prethodne godine i ujedno najviša razina u posljednjih deset godina. U 57,7 posto slučajeva počinitelji su bile bliske osobe, najčešće bračni partneri.

U 2025. godini evidentirana su 94 kaznena djela spolnog uznemiravanja, što je blagi pad u odnosu na 103 slučaja iz 2024. godine. Zaprimljeno je 36 pritužbi na spolno uznemiravanje na radnom mjestu, a u pet slučajeva utvrđena je povreda zakona i podnesene su kaznene prijave.

S obzirom na to da je riječ o prvoj godini primjene izmjena Kaznenog zakona kojima su postrožene kazne za nasilje nad ženama, Ljubičić ističe kako ovakvi pokazatelji potvrđuju važnost sustavnog ulaganja u prevenciju, zaštitu žrtava i edukaciju o rodno uvjetovanom nasilju.

Izvješće također ukazuje na nedovoljnu zaštitu prava LGBTIQ osoba. Nije provedeno 35 posto mjera iz Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2025. godinu, kao ni 44 posto mjera iz Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije. Ističe se i porast negativne retorike u javnom prostoru, osobito u medijima, uz nedovoljno učinkovito procesuiranje uznemiravanja.

Rodni jaz u plaćama smanjen je na 3,7 posto, no u pojedinim sektorima ostaje izrazito visok. U zdravstvu i socijalnoj skrbi razlika u plaćama između muškaraca i žena iznosi 23,3 posto. U tijeku je prenošenje europske Direktive o transparentnosti plaća, a pravobraniteljica sudjeluje u radu na izmjenama Zakona o radu.

U hrvatsko zakonodavstvo prenesena je i direktiva o rodnoj ravnoteži u upravama trgovačkih društava. Od 14 analiziranih društava, samo osam trenutno zadovoljava barem jedan od propisanih kriterija.

Rodni jaz u mirovinama iznosi 17 posto, a rastući troškovi života dodatno pogoršavaju problem siromaštva među starijima. Više od 40 posto žena starijih od 65 godina te gotovo 33 posto muškaraca nalazi se u riziku od siromaštva.

U izvješću se upozorava i na moguće negativne učinke uvođenja umjetne inteligencije i automatizacije na tržište rada, koji prema procjenama neće biti rodno neutralni.

Zabilježen je porast korištenja roditeljskih prava. Roditeljski dopust koristilo je 4,52 posto očeva, što je najviše od 2020. godine, dok je očinski dopust koristilo 19.597 očeva, odnosno 22 posto više nego godinu ranije.

I dalje postoje prepreke u pristupu reproduktivnom zdravlju. Ističu se visoka stopa epiziotomije i razlike u medicinskim praksama među rodilištima. Nedostatak ginekoloških timova blago je smanjen, ali je i dalje prisutan, pa ih je 2025. nedostajalo 17 posto.

Lokalne izbore u 2025. obilježila je kandidatura 43 posto žena, no njihova zastupljenost u izvršnim funkcijama i dalje je niska. Županice čine 14 posto, gradonačelnice 15 posto, a načelnice općina također 14 posto.

Ured pravobraniteljice tijekom 2025. obradio je 2.264 predmeta, od čega se 622 odnosilo na nove pritužbe građana vezane uz diskriminaciju na temelju spola. Do kraja godine riješeno je 520 predmeta, a diskriminacija je utvrđena u 138 slučajeva, odnosno u 22,2 posto. Izdano je 132 upozorenja, 140 preporuka, 69 prijedloga te podneseno 18 kaznenih i devet prekršajnih prijava.

U samo tjedan dana, to je izvješće sad već drugo alarmantno upozorenje o stanju hrvatskog društva nakon što je Unija za građanske slobode za Europu (Liberties) uvrstila Hrvatsku među pet država Europske unije čije vlade sustavno i namjerno narušavaju vladavinu prava, zajedno sa Bugarskom, Mađarskom, Slovačkom i Italijom.