Nakon godina rekordnog broja smrtnih slučajeva od predoziranja, SAD bilježe iznenadan pad. Dok političari i institucije uspjeh pripisuju vlastitim politikama, stručnjaci upozoravaju da stvarni razlozi možda leže u kombinaciji međunarodne suradnje, širenja programa smanjenja štete, ali i zastrašujuće mogućnosti da je epidemija jednostavno odnijela toliko života da je broj najugroženijih korisnika drastično smanjen.
Nakon desetljeća neprekidnog rasta broja smrtnih slučajeva povezanih s opioidima, Sjedinjene Američke Države posljednjih godina bilježe neočekivani preokret. Godine 2022. od predoziranja je umrlo oko 111 tisuća ljudi, a 2023. brojka je dodatno porasla na oko 113 tisuća. Već 2024. broj umrlih pao je na približno 87 tisuća, dok je tijekom 2025. zabilježeno manje od 70 tisuća smrtnih slučajeva.
Riječ je o jednom od najvećih padova otkako je započela moderna opioidna kriza, no pitanje koje i dalje nema jednoznačan odgovor glasi: zašto se to dogodilo?
Sintetski opioid fentanil posljednjih je godina postao glavni uzrok smrtonosnih predoziranja u SAD-u, javlja Vice. Višestruko je snažniji od heroina, a godinama su njegove sirovine ili gotovi proizvodi stizali iz Kine, dok su meksički karteli organizirali proizvodnju i distribuciju prema američkom tržištu.
Dio američkih političara tvrdi da je pad broja smrti posljedica pojačanog pritiska na Kinu i međunarodne suradnje u suzbijanju proizvodnje prekursora za fentanil. Kineske vlasti posljednjih su godina zatvorile stotine tvrtki povezanih s tom trgovinom, procesuirale velik broj osumnjičenih te uklonile tisuće internetskih stranica koje su nudile kemikalije potrebne za proizvodnju droge. Istodobno je američka DEA zabilježila pad udjela tableta koje sadrže smrtonosne količine fentanila.
No brojni analitičari smatraju da ta teorija ne može objasniti cijeli fenomen. Pad broja smrtnih slučajeva počeo je još prije intenziviranja američko-kineske suradnje, a međunarodne kriminalne mreže već su više puta pokazale koliko se brzo mogu prilagoditi promjenama na tržištu i pronaći nove dobavljače kemikalija.
Slične dvojbe prate i tvrdnje američkih agencija za provedbu zakona da je upravo njihov pritisak natjerao kartele da smanje količine fentanila u tabletama. Stručnjaci koji godinama proučavaju organizirani kriminal upozoravaju kako pojedinačne odluke nekih skupina unutar kartela ne znače mnogo na globalnom tržištu na kojem potražnja i dalje ostaje golema.
Dodatni problem predstavlja činjenica da pad broja smrti nije ravnomjerno raspoređen. U nekim američkim saveznim državama i među pojedinim etničkim zajednicama smrtnost i dalje ostaje vrlo visoka ili čak raste. Primjerice, među domorodačkim zajednicama stopa smrti od predoziranja i dalje je višestruko iznad nacionalnog prosjeka, dok su pojedine crnačke zajednice u nekim državama bilježile rast broja umrlih upravo u razdoblju kada je ukupna statistika pokazivala pad.
Druga skupina stručnjaka smatra da je mnogo važniji razlog promjena pristupa liječenju ovisnosti. Posljednjih godina proširena je dostupnost terapija poput metadona, buprenorfina i Suboxonea, a lijek nalokson, koji može poništiti učinak opioidnog predoziranja i spasiti život u svega nekoliko minuta, postao je znatno dostupniji diljem SAD-a.
Organizacije koje se zalažu za politiku smanjenja štete tvrde kako se najveći pad smrtnosti dogodio upravo u državama koje su najviše ulagale u liječenje ovisnosti, razmjenu sterilnog pribora i dostupnost naloksona. Nasuprot tome, područja koja su pružala najveći otpor takvim programima često nisu zabilježila značajniji napredak, a ponegdje je broj smrtnih slučajeva čak rastao.
Ipak, postoji još jedna hipoteza koja zabrinjava mnoge stručnjake. Moguće je da broj smrti pada zato što je epidemija tijekom posljednjih godina već odnijela velik dio populacije koja je bila najizloženija teškoj ovisnosti o opioidima. Drugim riječima, skupina ljudi s najvećim rizikom jednostavno se smanjila zbog golemog broja prethodnih smrtnih slučajeva.
Ako se pokaže da je ta pretpostavka barem djelomično točna, tada bi slavljenje uspjeha u borbi protiv opioidne krize dobilo vrlo mračnu dimenziju. Pad broja umrlih ne bi bio isključivo rezultat učinkovitijih politika, nego i posljedica činjenice da je epidemija već odnijela desetke, pa i stotine tisuća života.
Većina stručnjaka smatra kako je stvarnost vjerojatno kombinacija svih navedenih čimbenika. Međunarodna suradnja, promjene na ilegalnom tržištu, širenje programa liječenja i smanjenja štete te demografske promjene među populacijom korisnika opioida zajedno su utjecali na pad smrtnosti.
Istodobno upozoravaju da bi pozitivni trend mogao biti kratkog vijeka. Dio programa razmjene igala, distribucije naloksona i drugih javnozdravstvenih mjera posljednjih mjeseci ostaje bez financiranja ili se postupno ukida. Ako se taj trend nastavi, postoji ozbiljna bojazan da bi broj smrtnih slučajeva od predoziranja ponovno mogao krenuti uzlaznom putanjom.
