Otisak otpada od hrane ima šire utjecaje, pridonoseći 16 posto emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji povezanih s lancem opskrbe hranom. Stručnjaci ističu da bačena hrana rasipa vrijedne resurse poput vode, energije i rada te šteti okolišu.
Ogromna količina otpada rezultat je neučinkovitog lanca opskrbe hranom, od proizvodnje do potrošnje. Krajem prošle godine objavljen je podatak kako se najviše hrane u Europskoj uniji baca na Cipru – po osobi gotovo 294 kilograma godišnje. U Hrvatskoj je taj broj mnogo manji, ali nije zanemariv.
Prema podacima iz 2022. godine, prosječni Cipranin po otpadu od hrane uvelike premašuje europski prosjek od 132 kilograma. Zapanjujuća količina bačenih namirnica proizlazi iz neučinkovitosti u lancu opskrbe – od proizvodnje do potrošnje – te povećava ekonomske i ekološke troškove.
Ministarstvo zaštite okoliša ove otočne zemlje istaknulo je kako je bacanje hrane jedno od najhitnijih ekoloških pitanja. Otisak otpada od hrane ima šire utjecaje, pridonoseći 16 posto emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji povezanih s lancem opskrbe hranom. Stručnjaci ističu da bačena hrana rasipa vrijedne resurse poput vode, energije i rada, šteteći i gospodarstvu i okolišu.
Diljem EU bacanje hrane u 2022. iznosilo je više od 59 milijuna tona što je, prema statistici Europske komisije, jednako financijskom gubitku od 143 milijarde eura.
Ovo rasipanje, pogoršano prekomjernom proizvodnjom i lošim upravljanjem rokovima uporabe, predstavlja stalni izazov – obzirom da sukladno ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, europske zemlje nastoje prepoloviti količinu otpada od hrane po glavi stanovnika do 2030.
Cipar je kao odgovor na to pokrenuo svoj Plan gospodarenja komunalnim otpadom (2022.-2028.) kako bi se uhvatio u koštac s otpadom od hrane i drugim organskim materijalima, prenio je In-Cyprus.com u studenom 2024.
Prema planu, lokalne vlasti moraju provoditi politiku “plati koliko baciš”, time potičući kućanstva da odvajaju otpad za ponovnu upotrebu ili recikliranje.

Inače, Europski tjedan smanjenja otpada koji je trajao od 16. do 24. studenoga 2024. godine, podrazumijevao je lokalne inicijative za promicanje svijesti o bacanju hrane pod sloganom “Razbacivanje hrane je neukusno”.
Ciparske vlasti daju veliku važnost projektima kao što je LIFE FoodPrint za informiranje potrošača i poduzeća u sektoru hrane, ugostiteljstva i turizma o najboljim praksama za smanjivanje otpada. Inicijativa je razvila praktične alate, uključujući kalkulator otpada od hrane i obrazovne resurse za ugostiteljske stručnjake.
Paralelno, projekt Life IP CY Zero WASTE, s proračunom od 15 milijuna eura, potiče doniranje hrane i održivu potrošnju. Putem ove platforme, Cipar ima za cilj podržati Zeleni plan Europske unije poticanjem zajedničkih napora za smanjenje bacanja hrane, podizanje svijesti i unaprjeđenje ekološki prihvatljivih prehrambenih sustava.
Globalna ugostiteljska industrija potencijalno može smanjiti svoje emisije povezane s hranom za 30 posto do 2030. Podatak dolazi iz Bijele knjige koju su nedavno predstavili World Sustainable Hospitality Alliance, Iberostar Hotels & Resorts, Sustainable Markets Initiative i Systemiq.
Publikacija nudi inovativna rješenja kao što su tehnologije za praćenje otpada i korištenje umjetne inteligencije za upravljanje prehrambenim sustavima, a cilj je poticati voditelje u ugostiteljstvu na pokretanje sustavne transformacije u načinu na koji se hrana nabavlja, priprema i konzumira.

Predstavljena Bijela knjiga naziva “Dekarbonizacija hotelskih prehrambenih sustava” nudi plan za globalnu ugostiteljsku industriju prema smanjenju emisija povezanih s hranom za 30 posto do 2030. godine, potencijalno godišnje smanjujući do 70 milijuna tona ugljikovog dioksida.
Dokument naglašava da hoteli, koji ostvaruju jedan posto svih emisija u proizvodnji hrane i generiraju tri posto globalnog otpada od hrane, mogu značajno utjecati na globalni prehrambeni sustav optimizacijom korištenja energije i povećanjem svoje moći nabave. Bijela knjiga predstavlja rješenja kao što su tehnologije praćenja otpada koje mogu smanjiti bacanje hrane do 50 posto.
Publikacija je dobila potporu Inicijative za održiva tržišta, organizacije privatnog sektora koju je 2020. godine suosnovao Kralj Charles III. Radna skupina za ugostiteljstvo i turizam Inicijative ima cilj podržati smanjenje emisije i pronaći praktična, skalabilna i održiva rješenja za probleme klimatskih promjena.
Bijela knjiga smatra se prekretnicom u globalnom prehrambenom sustavu, pružajući vitalni resurs za usmjeravanje hotela u njihovim inicijativama za održivu hranu.
Kako bi smanjio bacanje hrane u hotelima i istovremeno doprinijeo manjem ugljičnom otisku, hotelski brend TUI Blue već analizira ostatke hrane uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Ono što je prvotno započelo kao pilot projekt, postupno se prošle godine širilo na sve veći broj TUI Blue hotela.

Ovaj brend ima cilj kupovati hranu lokalno i u skladu s potražnjom, ali nova se metoda može koristiti i u prepoznavanju daljnjih prilika za optimizaciju jer se ostaci hrane važu te analiziraju uz pomoć AI. Novi proces je 2024. uveden u dodatnih 15 hotela u Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Tunisu, Maroku i Hrvatskoj.
Pilot projekt za smanjenje bacanja hrane već je 2022. pokrenut u TUI Blue Meltemi na Santoriniju, a metodologija je sljedeće godine uspješno testirana također u većem obiteljskom hotelu u Turskoj – TUI Blue Palm Garden.
Tijekom srpnja 2023. odrađena je, naime, svojevrsna inventura što je podrazumijevalo bilježenje, procjenu i analizu otpada. Temeljem prikupljenih podataka, u sljedeća tri mjeseca u odnosu na srpanj smanjeno je stvaranje otpada od hrane otprilike za polovicu.
Kante za otpatke od hrane postavljaju se na vagu i opremljene su kamerom koja fotografira sadržaj kante za smeće čim se u nju baci nešto novo. AI izračunava količinu bačene hrane na temelju težine i pripadajuće fotografije. Rezultati se tada mogu na nadzornoj ploči vrlo jasno očitati, a gosti nisu upoznati s procesom jer otpad odlaže osoblje restorana i kuhinje.
Vrijedi spomenuti kako ova metoda ne generira dodatno opterećenje zaposlenicima jer ne iziskuje ručni unos podataka – što je velika prednost i omogućava brze procese u hotelskoj kuhinji. Inače, cilj TUI-jeve strategije održivosti do 2030. godine je smanjiti bacanje hrane u hotelima za 25 posto.

I u Hrvatskoj ima doista svijetlih primjera od kojih treba istaknuti Terme Sveti Martin. Ovaj objekt je pionir kratkih lanaca opskrbe i začetnik održivog turizma u zemlji te prvi hotel u Hrvatskoj koji nosi prestižnu europsku oznaku za okoliš EU Ecolabel. Ove terme su izvrstan primjer održivog poslovanja.
Otpadna ulja su jedan od većih zagađivača prirode, pogotovo voda, stoga Terme Sveti Martin od otpadnih ulja za kuhanje izrađuju – mirisne svijeće! Još je bolja vijest da u izradi svijeća mogu sudjelovati i gosti. Benefiti su višestruki – nema otpada, cijeli je proces zaokružen i stvara se dodana vrijednost.
Sve kuhinje u svojim procesima proizvodnje hrane koriste ulja. Ovdje to ulje sakupljaju pa ga nakon toga filtriraju kroz filter za kavu i miješaju s otopljenim voskom od soje. U Termama se u svijeće dodaju prirodne boje – primjerice, kakao, biljni prah ili mljevena kora naranče koja svijeći daje specifični miris i prirodna eterična ulja.
Ovako izrađene prirodne svijeće često završe u rukama posjetitelja i poslovnih partnera. Imajući na umu dobrobit gostiju i očuvanje okoliša, kreirali su radionice kojima se posjetitelji mogu priključiti, stvarajući pritom zanimljivu priču kojom se povezuje kreativnost, lokalnu zajednicu, goste i brigu za okoliš na jedinstven i zanimljiv način. (Zelena Hrvatska)