Američki profesori u Kaliforniji traže ponovno uvođenje prijemnih ispita za buduće studente jer brucoši na fakultete dolaze bez osnovnih matematičkih i prirodoslovnih znanja.
1
Američki profesori u Kaliforniji traže ponovno uvođenje prijemnih ispita za buduće studente jer brucoši na fakultete dolaze bez osnovnih matematičkih i prirodoslovnih znanja.
U otvorenom pismu koje je potpisalo više od 1.100 profesora sa Sveučilišta Kalifornije, upozorili su da na nekim kolegijima moraju ponavljati gradivo koje se uči još u osnovnoj školi, sve kako bi nadoknadili ono što su brucoši trebali savladati puno prije upisa na fakultete.
Posebno zabrinjava podatak da je gotovo trećina studenata koji su upisali prvi semestar kolegija iz diferencijalnog računa na Sveučilištu Berkeley pokazala ‘ozbiljne nedostatke u pripremi’.
‘Promatramo obrazovne praznine toliko ozbiljne da nastavnici moraju ponovno predavati matematiku osnovne škole, dok istovremeno pokušavaju studentima prenijeti gradivo potrebno za prirodne znanosti, inženjerstvo, ekonomiju i druga kvantitativno zahtjevna područja’, navodi se u pismu profesora.
Rasprava dolazi nekoliko godina nakon što su brojna američka sveučilišta tijekom pandemije odustala od obveznih prijemnih ispita pa danas više od 90 posto američkih visokih učilišta ne traži nikakve ispite pri upisu.
S druge strane, neka od najprestižnijih sveučilišta posljednjih godina vraćaju stare kriterije. MIT je ponovno uveo SAT još 2022. godine, a potom su isto učinili Harvard, Dartmouth i Yale.
No rasprava o prijemnim ispitima samo je dio šireg problema koji zabrinjava američke nastavnike i znanstvenike. Sve veći broj istraživanja pokušava utvrditi kakav utjecaj alati umjetne inteligencije imaju na proces učenja, pamćenje i razvoj kritičkog mišljenja.
Istraživanje koje su proveli Carnegie Mellon University i Microsoft među 319 zaposlenika koji redovito koriste generativnu umjetnu inteligenciju pokazalo je da korisnici koji najviše vjeruju AI alatima istovremeno koriste manje vlastitog kritičkog razmišljanja. Autori upozoravaju da pretjerano oslanjanje na automatizaciju može dovesti do svojevrsne ‘mentalne atrofije’, jer ljudi gube priliku redovito vježbati vlastitu procjenu, zaključivanje i rješavanje problema.
‘Nepravilna uporaba tehnologije može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti koje bi trebalo očuvati’, zaključili su istraživači.
Slične rezultate pokazalo je i istraživanje koje vodi znanstvenica Nataliya Kosmyna iz MIT-a. Tijekom eksperimenta studenti su pisali eseje uz pomoć ChatGPT-a, Google pretraživanja ili isključivo vlastitim znanjem, dok su istraživači EEG uređajima pratili aktivnost njihovih mozgova.
Prema preliminarnim rezultatima, studenti koji su koristili ChatGPT pokazivali su slabiju aktivnost u područjima mozga povezanima s kreativnošću i obradom informacija. Također su teže prepričavali vlastite radove i češće stvarali sadržaj sličan drugim sudionicima istraživanja.
Paralelno s tim raste i problem inflacije ocjena. Analiza Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyju pokazala je da je nakon pojave ChatGPT-a broj ocjena A na kolegijima posebno izloženima mogućem AI varanju porastao za približno 30 posto.
Istraživač Igor Chirikov upozorava da studenti sve češće koriste umjetnu inteligenciju kako bi dobili bolje ocjene, a ne kako bi bolje razumjeli gradivo.
Posljedice već osjećaju i poslodavci. Prema podacima koje prenosi Wall Street Journal, udio poslodavaca koji pri zapošljavanju traže prosjek ocjena od najmanje 3,5 porastao je s 9 posto 2020. godine na gotovo 25 posto danas.
Istodobno tehnološke kompanije dodatno jačaju svoj utjecaj u obrazovnom sustavu. Microsoft, OpenAI i Anthropic tijekom 2025. godine uložili su ukupno 23 milijuna dolara u osnivanje Nacionalne akademije za AI obrazovanje nastavnika pri Američkoj federaciji učitelja, drugom najvećem sindikatu učitelja u SAD-u.
Dok jedni smatraju da će umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje i omogućiti personalizirano učenje, drugi upozoravaju da bi preveliko oslanjanje na AI moglo proizvesti generacije učenika i studenata koji sve teže samostalno razmišljaju, analiziraju i rješavaju probleme.
Upravo zato sve veći broj profesora u SAD-u upozorava da problem možda nije samo u alatima koje studenti koriste, nego u činjenici da obrazovni sustav još nije pronašao način kako ih koristiti bez gubitka temeljnih znanja i vještina koje su desetljećima bile osnova školovanja.
Problem nije ograničen samo na teritorij s one strane oceana. Posljednji rezultati međunarodnog PISA istraživanja pokazali su pad znanja iz matematike, prirodoslovlja i čitanja u većini europskih zemalja.
Europska komisija upozorava da gotovo 30 posto petnaestogodišnjaka u Europskoj uniji ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti, dok su rezultati značajno lošiji nego 2018. godine. Kao glavne uzroke stručnjaci navode posljedice pandemije, digitalne distrakcije, manjak nastavnika te smanjenu uključenost roditelja u obrazovni proces.
U Hrvatskoj su trendovi slični. Prema PISA testiranju iz 2022. godine hrvatski učenici ostvarili su prosječno 463 boda iz matematike, što je nešto slabiji rezultat nego 2018. godine. Međunarodne analize pokazuju da je matematika područje u kojem hrvatski učenici imaju najveće poteškoće, dok se europske obrazovne institucije sve intenzivnije bave pitanjem kako umjetnu inteligenciju uključiti u nastavu bez ugrožavanja temeljnih znanja, kritičkog razmišljanja i sposobnosti samostalnog rješavanja problema
