Poznati izraelski povjesničar i autor bestselera ‘Sapiens’ upozorava da društvene mreže ne traže istinu nego angažman, a umjetna inteligencija više ne osvaja našu pažnju nego naše emocije.
1
Poznati izraelski povjesničar i autor bestselera ‘Sapiens’ upozorava da društvene mreže ne traže istinu nego angažman, a umjetna inteligencija više ne osvaja našu pažnju nego naše emocije.
Ljudi više ne vjeruju institucijama, vladama, tradicionalnim medijima, znanosti ni sveučilištima, ali zato sve više vjeruju algoritmima. Povjerenje nije nestalo iz društva, samo je promijenilo adresu.
To je jedna od ključnih poruka izraelskog povjesničara i autora svjetskih bestselera Yuvala Noaha Hararija koji je gostovao u podcastu The Ezra Klein Show, gdje je govorio o krizi liberalne demokracije, društvenim mrežama, umjetnoj inteligenciji i promjenama koje danas oblikuju ljudsko ponašanje.
‘Problem nije u tome što je povjerenje nestalo iz ljudskog uma ili iz svijeta. Ono se samo premjestilo s ljudi na algoritme’, rekao je Harari.
Prema njegovom mišljenju, društvene mreže nikada nisu bile osmišljene kako bi gradile povjerenje ili širile istinu. Njihov jedini cilj je povećati angažman korisnika.
‘Facebook, X i TikTok ne optimiziraju istinu i ne grade povjerenje među ljudima. Oni optimiziraju angažman’, upozorava Harari.
Tijekom godina algoritmi su, kaže, na milijardama korisnika provodili svojevrsni eksperiment kako bi otkrili koje emocije najjače zadržavaju ljude pred ekranima. Rezultat je bio očekivan.
Mržnja angažira. Strah angažira. Bijes angažira.
‘Ako nešto ugrožava vaš život, odmah ste potpuno angažirani. Zato su algoritmi preplavili svijet mržnjom, strahom, pohlepom i bijesom. Danas živimo u hiperangažiranom svijetu’, rekao je Harari.
No takvo stanje nije prirodno za ljudski organizam.
Harari upozorava da su ljudi evolucijski stvoreni za povremena stanja pojačanog opreza, a ne za neprekidnu stimulaciju.
‘Ako organizam držite uzbuđenim cijelo vrijeme, on se na kraju slomi i ugine. Jednostavno nismo građeni za to da budemo stalno uzbuđeni’, rekao je.
Posljedice su, smatra, već vidljive u globalnoj politici.
Dok se liberalna demokracija tradicionalno oslanjala na raspravu, promišljanje i prihvaćanje različitih mišljenja, algoritamski mediji nagrađuju sasvim drugačije ponašanje.
‘Naša društva izgrađena su na načinu na koji komuniciramo. Još uvijek podcjenjujemo koliko komunikacijski obrasci oblikuju politiku koju dobivamo’, upozorio je voditelj Ezra Klein, a Harari se s tom ocjenom složio.
Harari pritom smatra da stvarne ideološke razlike među ljudima danas uopće nisu toliko velike koliko se čine.
Kao primjer navodi vlastiti test liberalizma.
‘Vjerujete li da ljudi trebaju sami birati svoju vladu? Svoje zanimanje? Svoju religiju? Svog bračnog partnera? Ako ste na sva četiri pitanja odgovorili potvrdno, liberal ste’, rekao je.
Po njegovom mišljenju, većina ljudi u suvremenim demokracijama, uključujući i mnoge konzervativce, na sva bi pitanja odgovorila potvrdno.
Problem nije u stvarnim razlikama nego u sustavu koji ih neprestano pojačava.
Harari smatra da se tehnološka industrija nalazi usred velike promjene. Ako su se društvene mreže borile za našu pažnju, umjetna inteligencija sada ulazi u mnogo intimniji prostor.
‘Bojišnica se pomiče s pažnje na intimnost’, upozorio je.
Prema njegovim riječima, najvrjednija stvar za utjecaj na čovjeka nije njegova pažnja nego njegovo povjerenje i emocionalna povezanost.
‘Postoji sve više ljudi kojima su najbolji prijatelji umjetne inteligencije. Već sada postoje mladi ljudi koji kažu da im je najbolji prijatelj na svijetu AI’, rekao je Harari.
U tome vidi najveću opasnost budućnosti.
Ne vojsku robota iz znanstvenofantastičnih filmova niti strojeve koji preuzimaju svijet silom.
Prava prijetnja, smatra, mogla bi biti činjenica da će milijuni ljudi emocionalne veze graditi s umjetnim sustavima koji su dizajnirani upravo zato da postanu što privlačniji, uvjerljiviji i nezaboravniji.
‘To je najveći psihološki i društveni eksperiment u ljudskoj povijesti, a nitko zapravo ne zna kakve će biti posljedice’, zaključio je Harari.
