NASA-in rover Perseverance otkrio je u krateru Jezero na Marsu mineralne tragove koji bi mogli upućivati na davni mikrobni život, no znanstvenici upozoravaju da je riječ tek o “potencijalnom biosignalu”, a ne o dokazu života. NASA je objavila da je uzorak kamena s Marsa, kojeg je prošle godine prikupio rover Perseverance, možda sačuvao tragove drevnog …
NASA-in rover Perseverance otkrio je u krateru Jezero na Marsu mineralne tragove koji bi mogli upućivati na davni mikrobni život, no znanstvenici upozoravaju da je riječ tek o “potencijalnom biosignalu”, a ne o dokazu života.
NASA je objavila da je uzorak kamena s Marsa, kojeg je prošle godine prikupio rover Perseverance, možda sačuvao tragove drevnog mikrobiološkog života. Riječ je o takozvanom “potencijalnom biosignalu” – supstanci ili strukturi koja bi mogla imati biološko porijeklo, ali zahtijeva dodatne podatke i analize prije donošenja zaključka o prisutnosti ili odsutnosti života.
Dužnosnici NASA-e istaknuli su da je ovo otkriće “najbliže što smo ikad došli otkrivanju života na Marsu”, nazivajući identifikaciju potencijalnog biološkog potpisa revolucionarnom spoznajom koja će unaprijediti naše razumijevanje Crvenog planeta.
Uzorak iz kratera Jezero: “Sapphire Canyon”
NASA-in rover Perseverance istražuje krater Jezero na Marsu od 2021. godine – područje na sjevernoj hemisferi planeta koje je nekoć bilo preplavljeno vodom i činilo drevno jezersko korito.
U srpnju 2024. rover je iz stijene “Cheyava Falls” izvadio jezgru uzorka nazvanu “Sapphire Canyon”, i to na lokaciji “Bright Angel” – formaciji sedimentnih stijena uz rub drevne riječne doline “Neretva Vallis”.
Vjeruje se da se ta stijena taložila na dnu prastarog jezera prije oko 3,2 do 3,8 milijardi godina, u razdoblju kad je Mars imao tekuću vodu i znatno blažu klimu.
Na površini stijene uočene su neobične šare nalik na “gepardove pjege”, što je pobudilo sumnju da bi te strukture mogle biti povezane s kemijskim reakcijama davnih mikroba.
Analiza “gepardovih pjega” i kemijski tragovi
Znanstvenici su detaljno analizirali šarolike pjegave uzorke na stijeni pomoću instrumenata na roveru. Mapiranje kemijskih svojstava “Cheyava Falls” i misterioznih pjega napravljeno je uz pomoć prijenosnog rentgenskog spektrometara (PIXL) i ultraljubičastog laserskog skenera (SHERLOC).
Visokorezolucijske snimke pokazale su da blijede pjege odgovaraju zonama jedinstvenog mineralnog sastava (tzv. reakcijskim frontama) koje sadrže dva minerala bogata željezom: vivianit (hidratizirani željezni fosfat) i greigit (željezni sulfid).
Ti nalazi su znakoviti jer na Zemlji vivianit često nalazimo u sedimentima i močvarama oko raspadajuće organske tvari, dok greigit može biti produkt djelovanja određenih mikroorganizama.
Kombinacija ovih minerala vjerojatno je nastala reakcijama prijenosa elektrona između sedimenta i organske tvari unutar stijene te predstavlja potencijalni “otisak prsta” mikrobnog života – nusprodukt metabolizma davnih mikroba koji su mogli crpiti energiju iz prisutnih kemijskih spojeva.
Stijena je, uz to, bogata i organskim ugljikom, sumporom, fosforom te oksidiranim željezom (korozija) – spojevima koji su mogli služiti kao izvor energije za mikrobe.
Kao što je prikazano na ovoj slici, astrobiolozi katalogiziraju skalu od sedam stupnjeva, nazvanu CoLD (Confidence of Life Detection – skala pouzdanosti otkrivanja života), kako bi istražili može li uzorak ukazivati na život. Ovaj uzorak “Cheyava Falls” primjer je Prvog koraka: “Otkrivanje mogućeg signala”. Potrebno je provesti mnogo dodatnih istraživanja kako bi se saznalo više. Izvor: NASA/Aaron Gronstal
Oprez: Potencijalni biološki signal, ne i dokaz života
Znanstvenici naglašavaju da iako su ovi nalazi izuzetno intrigantni, “leopardove pjege” zasad predstavljaju samo potencijalni biosignal, a ne dokaz života. Slični minerali i uzorci mogu nastati i abiotičkim putem – primjerice, dugotrajnim kemijskim procesima bez sudjelovanja živih organizama.
Iako su scenariji poput visokih temperatura ili jakih kiselih uvjeta, koji bi mogli – ne biološkim putem – stvoriti vivianit i greigit, malo vjerojatni u ovom slučaju (jer nema naznaka da je kamen prošao kroz termička ili kemijska ekstremna stanja), istraživački tim još ne može u potpunosti isključiti tu opciju.
Zbog takvih mogućih, nebioloških objašnjenja, rezultati se označavaju “potencijalnim biosignaturama” te će biti potrebna dodatna ispitivanja prije nego što se može zaključiti jesu li uistinu biološkog podrijetla.
Kako ističe dr. Katie Stack Morgan iz JPL-a, za tvrdnje o otkriću drevnog izvanzemaljskog života traži se izuzetno visoka razina dokaza i rigorozne provjere.
Upravo zato je cijeli tim proveo godinu dana podvrgavajući ove podatke peer-review analizi od strane neovisnih stručnjaka, kako bi se potvrdila njihova valjanost prije objave u znanstvenoj literaturi.
Značaj otkrića i naredni koraci
Nalazi iz uzorka “Sapphire Canyon” posebno su iznenađujući jer potječu iz relativno mladih sedimentnih stijena u krateru Jezero – suprotno ranijim očekivanjima da će potencijalni tragovi drevnog života biti sačuvani samo u najstarijim slojevima Marsove kore.
To implicira da su uvjeti pogodni za život na Marsu možda potrajali dulje (ili nastupili kasnije) nego što se pretpostavljalo, a također otvara mogućnost da i starije stijene kriju naznake života koje dosad nismo bili u stanju detektirati.
Otkriće je službeno objavljeno 10. rujna 2025. u časopisu Nature, vodećem znanstvenom časopisu, a nakon opsežne recenzije – što naglašava njegovu važnost i vjerodostojnost podataka.
Idući izazov za znanstvenike bit će utvrditi jesu li uočene mineralne značajke doista nastale djelovanjem drevnih mikroorganizama ili je posrijedi neobična geokemijska pojava koja imitira učinke života. Planiraju se opsežni eksperimenti i analize u zemaljskim laboratorijima kako bi se istražili svi mogući putevi nastanka ovakvih obilježja – bilo biološki ili abiotički.
No, konačan odgovor na pitanje krije li uzorak “Sapphire Canyon” dokaze prošlog života na Marsu mogao bi dati tek njegov detaljan pregled na Zemlji, ukoliko i kada taj uzorak bude dopremljen specijaliziranim misijama.
Do tada, rover Perseverance nastavlja prikupljati dragocjene uzorke marsovskog tla i stijena te tragati za znakovima drevnog života, pomičući granice naših spoznaja o susjednom planetu. (Zelena Hrvatska)
