Dvogodišnje odsustvo Marka Perkovića Thompsona s hrvatskih pozornica glazbeniku nije nimalo odmoglo, štoviše. Kao ni diskografska neaktivnost: u deset godina snimio je samo jednu pjesmu, “Ako ne znaš što je bilo“, uz Hrvatske ruže, novi bend Nenada Ninčevića. Dva trijumfalna nastupa u Imotskom – jedan solo, a drugi s Matom Bulićem i Draženom Zečićem te jedan u Dugopolju okupili su respektabilnih 85 tisuća posjetitelja. Karte su planule u samo nekoliko sati, a fanovi su na koncerte pohrlili iz raznih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine, piše Bojan Mušćet na portalu Glazba.
Polarizirani izvještaji s tih nastupa pokazuju da je Marko Perković Thompson i dalje ostao najkontroverzniji glazbenik u Hrvatskoj. S jedne strane uživa u iznimnoj popularnosti snažne fanovske baze, a s druge ga krasi neprijeporna subverzivnost. Jer, činjenica jest da bez obzira na glazbeni izričaj nitko u Hrvatskoj ne može svojim pjesmama napraviti toliki javni i društveni prijepor kao što to može Thompson.
Njegov posljednji studijski album Ora et Labora spaja postulate pastirskog i simfo-rocka sa stihovljem koje veliča ugnjetavani narod u borbi protiv zla, Sotone, prodanih duša, tame, krivokletnika, kukavica, lažnih proroka, izdajica, varalica, otpadnika, strašnih ubojica, sila mraka, juda te Partije i jugokomunističkih ostataka. Ovoliko neprijatelja rijetko bi koji rap izvođač mogao nabrojati, ali očito ovakav povijesni glazbokaz može biti itekako inspirativan.
U osnovi su to prilično mračni tekstovi u kojima se pojavljuju razni neprijatelji i zlikovci koje, dakako, valja likvidirati. Upravo tako opjevana mržnja mogla bi djelovati zabavno (kao soundtrack za kakav povijesni ili fantasy film) da je većina poklonika ne shvaća prilično ozbiljno, mnogo ozbiljnije negoli sve što se može čuti u eteru, na streamingu i na koncertima.
Indikativno je da se veći dio njegovog repertoara može poistovjetiti uglavnom s guslarskim epovima o usamljenim herojima, potlačenom narodu, prokletim izdajicama i ostalim motivima neke pretprošlosti. Pa kad se kaže da u hrvatskim medijima Drugi svjetski rat još nije završio, moglo bi se reći da postoje dijelovi hrvatske diskografije u kojima Hrvati još nisu stigli na more… Pročitajte cijeli članak na stranicama Glazba.hr
