22.4 C
Šibenik
Srijeda, 2 listopada, 2024
HomeVIJESTIFenix pojma nema koliki je sretnik . Pregaženog ga spašavale žene iz...

Fenix pojma nema koliki je sretnik . Pregaženog ga spašavale žene iz NP Krka i top veterinari iz Mora

Kornjača koja je skoro mjesec dana bila na ‘bolovanju’ nakon što je krajem kolovoza pronađena teško ozlijeđena u Kistanjama, vratila se u divljinu i super se oporavila, izvijestili su iz Nacionalnog parka Krka.

Kornjača čančara, koju su u međuvremenu prozvali Fenixom Krke, imala je sreće što su je pronašle dvije žene kojima je zaštita prirode, pa tako i ugroženih vrsta, struka. Gordana Goreta je stručna voditeljica, a Nella Slavica osim što je ravnateljica Nacionalnog parka Krka je i dijete iz ugledne obitelji šibenskih veterinara i od najranijeg djetinjstva brine o životinjama.

Fenixa su pronašle na cesti prema rimskom amfiteatru Burnum i odmah je upućen veterinaru.

Nella Slavica pušta Fenixa na slobodu

U prirodu je vraćen u novoj, modernoj ‘monturi’ plave boje. Takva je naime, dentalna tvar kojom su mu zakrpali oklop na mjestu ozlijede, vjerojatno uzrokovane naletom kakvog vozila na njega.

– Apeliramo na posjetitelje i lokalno stanovništvo da ne pokušavaju oprati Fenixov oklop nalete li u prirodi na njega. Osim što mu je to zaštita, ujedno je ono počemu ćemo ga prepoznati  – kažu u Krki i pozivaju sve ljubitelje prirode da manekena s plavim dodatkom slikaju ako ga u proljeće ugledaju.

Jasno, i dođu se pohvaliti fotkama u upravu nacionalnog parka gdje će dobiti i kakav dar.

– Želimo zahvaliti osoblju veterinarske ambulante More, koje je, svojom stručnošću i predanošću, kornjaču zaista vratilo u život, s obzirom na jako teško stanje u kojem se nalazila kad je kod njih donesena. Neka to bude motiv svima onima koji nađu ozlijeđenu životinju da reagiraju i pomognu joj, kako bi dobila priliku da se oporavi i vrati u prirodu, jer je i to jedan od načina na koji se doprinosi očuvanju bioraznolikosti poručuju iz NP Krka.

Mali ima dobar apetit

Obična čančara (Testudo hermanni) zaštićena je kopnena kornjača u Hrvatskoj, poznata po dugovječnosti i uspješnoj prilagodbi mediteranskoj klimi. Njezin oklop, koji je spojen s kralježnicom, štiti je od predatora jer se može uvući u njega kada je ugrožena. Iako čančara nema mnogo prirodnih neprijatelja, najviše stradaju mlade jedinke, koje napadaju ptice grabljivice, štakori i lisice. Odrasle kornjače najčešće nastradaju zbog ljudskih aktivnosti, kao što su promet i uporaba vrtnog alata. Čančara u divljini prosječno živi od četrdeset do šezdeset godina, a u zoološkim vrtovima ima primjeraka starih sto godina.

Čančara je ugrožena zbog gubitka prirodnog staništa i ilegalnog uzimanja iz divljine. Vrsta je zakonom strogo zaštićena što znači da se ne smije dirati bez dozvole nadležnog ministarstva, a kazne za krivolov su velike. Zimi čančare hiberniraju, zakopane u plitke rupe, a bude se s dolaskom proljeća, kada su najranjivije jer stradaju zbog ozljeda nanesenih zbog ljudske nepažnje.

spot_img