Umirovljeni doktor hrvatskih narkomana Slavko Sakoman javno je, putem Nacionala, objavio pismo kojim se prije nekoliko mjeseci obratio predsjedniku Hrvatske liječničke komore govoreći o dramatičnom porastu zloupotrebe droga u Hrvatskoj. U njemu vrlo precizno navodi komparativne podatke i analize u zlouporabi droga, ali i zaključuje kako je činjenica da su teški opijati u Hrvatskoj iznimno …
Umirovljeni doktor hrvatskih narkomana Slavko Sakoman javno je, putem Nacionala, objavio pismo kojim se prije nekoliko mjeseci obratio predsjedniku Hrvatske liječničke komore govoreći o dramatičnom porastu zloupotrebe droga u Hrvatskoj.
U njemu vrlo precizno navodi komparativne podatke i analize u zlouporabi droga, ali i zaključuje kako je činjenica da su teški opijati u Hrvatskoj iznimno dostupni. Učinkovita nacionalna strategija kojom bi se uhvatilo u koštac s tom problematikom ne postoji, a u pozadini svega su politički obračuni.
S druge strane, ističe i kako je naša zemlja po potrošnji sredstava ovisnosti treća u Europskoj uniji, a strašan je i podatak prema kojem smo u samom vrhu kad je u pitanju umiranje od karcinoma, dok se procjenjuje da u Hrvatskoj godišnje, desetak godina ranije umire između 10.000 i 14.000 ljudi.
Svi ti zastrašujući podaci posljedica su neozbiljnosti odgovornih da se suoče s iznimno rastućom pošasti suvremenog življenja koja razara obitelji i ostavlja danak na svakom koraku i u svim segmentima društva. Osim izravnih posljedica zlouporabe droga i različitih psihoaktivnih tvari, tu je i niz sekundarnih efekata, kao i evidentnih učinaka na društvenu zajednicu u cjelini.
Slavko Sakoman u svom pismu kaže da hrvatska javno-zdravstvena politika sve više nalikuje politici koju zagovaraju privatne zdravstvene ustanove, koje žive i ostvaruju profit na „bolesti“.
Po pojavnosti i težini zdravstvenih posljedica, ovisnost o pušenju duhana je na prvom mjestu, štetna uporaba alkohola i alkoholizam na drugom. Radi ubrzanog rasta potrošnje ilegalnih droga, zlouporabe psihoaktivnih lijekova i igara na sreću, bolesti ovisnosti postale su zadnjih godina još teži javno-zdravstveni problemom, za koji se ne nalazi adekvatan odgovor.
Sve manje ljudi je sretno, pogoršava se mentalno zdravlje
U javnosti te se ovisnosti više percipiraju kao oblik nezdravog ponašanja, a ne kao kroničnu, recidivirajuću bolest. Smjer razvoja ove civilizacije mijenja kvalitetu života na način, da je sve manje ljudi sretno na prirodan način, pogoršava se mentalno zdravlje ljudi, što potiče eksternu regulaciju mentalnog stanja unosom u tijelo na stotine različitih i sve lakše dostupnih psihoaktivnih molekula. A tu su i lijekovi.
Mnogo ljudi provodi neki oblik samoliječenja depresivnosti, tjeskobe, stresa, nesanice…alkoholom ili drugim sredstvima ovisnosti, a većina odraslih kao i maloljetnika, koji ne mogu niti zamisliti zabavu i druženja bez alkohola ili neke od droga i pri tom im uopće nije na pameti kojima se sve rizicima izlažu.
Šuti se i o činjenici koliki se novac slijeva se u državni proračun kroz prodaju duhanskih proizvoda, alkoholnih pića i igre na sreću, ali se ne otkriva podatak koliko novca godišnje „uštede“ mirovinski fondovi radi znatno ranijeg umiranja, godišnje, najmanje 16.000 pušača, alkoholičara i drugih ovisnika. Ponešto se govori o troškovima javno-zdravstvenog sustava na liječenje bolesti uzrokovanih konzumacijom duhana i alkohola, o gubitcima radi apsentizma, smanjene radne sposobnosti, ozljeda na radu, prometnih nesreća… Radi mentalnih poremećaja i poremećenog socijalnog funkcioniranja konzumenata sredstava ovisnosti, materijalno siromaši i trpi ogroman broj obitelji,a osobito je ugroženo mentalno zdravlje djece.
Po poziciji unutar EU prostora, Hrvatska je treća, najgore stojeća zemlja. Lošije stoji samo Bugarska i Grčka. Gotovo 50 posto punoljetnih građana naše zemlje, ovisni su ili su nekad bili ovisni o pušenju duhana i većina njih radi tog uzroka imaju neke od zdravstvenih posljedica. Pri samom smo vrhu po umiranju od karcinoma. Kada je riječ o 15-godišnjacima, Hrvatska je po postotku redovitih pušača (ESPAD) također pri samom vrhu najgore stojećih zemalja u Europi, a po inhaliranju nekih sredstava na prvom su mjestu. Isto istraživanje pokazuje da je Hrvatska po dostupnosti maloljetnicima cigareta, alkohola, kanabisa i MDMA, znatno iznad EU prosjeka. Prema podacima zadnjeg istraživanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ‘Zlouporaba sredstava ovisnosti u RH’, u odnosu na prethodno, potvrđen je porast potrošnje svih sredstava ovisnosti.
Nedvojbeno se, navodi Sakoman, potvrđuje da se od 2015. dogodio iznenadni i enormni skok porasta potrošnje droga u Zagrebu, ali i čitavoj zemlji.
‘Premda sam 4 decenije posvetio zaštiti zdravlja mladih i dobro poznajem socijalnu patologiju, zaprepastio me podatak da se odjednom, u samo jednoj godini, 2015., dogodio i nikad viđeni skok potrošnje amfetamina (speeda) za 500 posto’, piše Sakoman.
Od svih oblika organiziranog kriminala, trgovina drogama, a osobito skupom drogom kokainom, financijski je najisplativija. Očigledno se organizirani kriminal, očekujući promjenu vlasti, pripremio za veliki „posao“, nabavio velike količine droga od kojih je amfetamin trebao biti s razlogom na prvom mjestu, s kojom drogom su godinu pred kraj 2014. opskrbili mrežu dilera kanabisa (koja je stalno aktivna), da bi konzumenti „trave“ već 2015.mogli iskušati nešto novo, drukčije, jače, što stvara brzu i intenzivnu euforiju, energiju, budnost, a relativno je jeftino (13 eura gram). Kako to biva, pušači kanabisa, sitni dileri, počinju nuditi amfetamin svojim prijateljima, znancima, zabave postaju ispunjene euforijom „do jutra“. U kratko vrijeme, po čitavoj zemlji na tisuće ljudi postaju konzumenti te stimulativne droge. Sve to je bila priprema za ulaz kokaina, droge, koja stvara još izrazitiju euforiju, vrlo kratko djeluje (pa „treba“ višekratni unos), koja ima „mondeni“ status „prirodnog“ izvora (iz lišća biljke erythroxxlum coca), a višestruko je skuplja od amfetamina (do 100 eura gram). Organizirani kriminal uspješno onemogućuje da se na tržištu proširi prodaja metamfetamina, jer bi ta sintetična droga, vrlo snažnog psiho-stimulativnog, euforičnog i dugotrajnijeg djelovanja mogla konkurirati kokainu, na kojem se najviše zarađuje.
‘Naglašavam još jednom, tako nagli porast potrošnje, jedino može biti uzrokovan naglim porastom ponude i dostupnosti droga, što je ispred svega uzrok loše kadrovski uređenog a time i nefunkcionalnog represivnog aparata, kada je riječ o suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije. Uspješno suzbijanje tih najpogubnijih oblika kriminala otežava činjenica Hrvatska nema Zakon o ispitivanju porijekla imovine. Danas se ni mladog čovjeka, koji gotovo da ništa u životu nije radio, ne pita, odakle mu novac za kupiti kola koja stoje preko 100.000 eura. Porast prodaje tisuće skupih automobila ovih posljednjih nekoliko godina, povezan je sa zaradom crnog novca na prodaji droga. Tek 2021. godine dolazi do smanjenja potrošnje droga (kanabis, MDMA) ali je u 2023. ponovo zabilježen porast potrošnje kokaina (568 mg/1000 stanovnika)’, navodi u članku Nacionala umirovljeni liječnik.
Nakon eksplozije kokainske epidemije, pad potrošnje, posljedica je pada kupovne moći konzumenata. Konzumenti te skupe droge i njihove obitelji, financijski su se iscrpili. Mnogi su kockali, da bi došli do novca za vračati dugove ili za kupnju te skupe droge (oko 100 eura gram. Za noć se, najčešće uz pijenje alkohola, može potrošiti i nekoliko grama. Kategorija ovisnika o kokainu i kocki prolazi najgore i za mnoge obitelji uzrok je totalnog kraha.
Potrošnja MDMA je porasla 14 puta, kanabisa 7,6 puta, kokaina 5,5 puta i amfetamina 50 puta. Porast je nastavljen do 2023. Godišnji promet drogama naglo je porastao znatno iznad milijardu eura.
U izvješću EMCDDA (svibanj 2021.) za stanje u Zagrebu stoji: Zagreb se od 130 gradova Europe našao na osmom mjestu po dnevnoj potrošnji 510 mg kokaina na 1000 st. (2011. bila je 50 mg), a u 2023. 568 mg/1000 stanovnika. Po istom kriteriju, potrošnjom od 229 mg kanabisa bio je drugi grad u Europi (po potrošnji u radne dane prvi), a potrošnja te droge 2011. bila je 31 mg. Po potrošnji od 41,4 mg MDMA (ecstasy), Zagreb je bio na devetom mjestu (u radne dane na šestom mjestu). (potrošnja u 2011. bila je 3,3 mg). Po potrošnji 1014 mg amfetamina, Zagreb je izbio na prvo mjesto od svih gradova (dok je potrošnja 2011, bila svega 14,6 mg), Ovdje se radi o količinama 100% čiste droge. Da spomenem, 2023. zabilježen je pad potrošnje kanabisa, MDMA, ali kokain opet raste. Ta stagnacija nije posljedica boljeg rada sustava za kontrolu droga, već je posljedica zasićenja tržišta i pada kupovne moć konzumenata koji su se istrošili.
