Globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi se zbog generativne umjetne inteligencije (GenAI) udvostručiti do 2030. godine, navodi se u Deloitteovim predviđanjima za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija.
Očekuje se da će 25 posto poduzeća tijekom 2025. godine u svom poslovanju koristiti AI agente koji su sve brojniji.
– Na pragu smo nove ere ljudske inovacije i naše će današnje odluke o razvoju i uporabi umjetne inteligencije odrediti našu budućnost. Naš će plan za uporabu GenAI morati obuhvatiti i način za suočavanje s brojnim izazovima. Prihvaćanjem povjerenja, uključivosti i održivosti, možemo osigurati pozitivan učinak tehnološkog napretka ne samo na sadašnju generaciju nego i na poduzeća, potrošače i širu zajednicu za sve buduće generacije – kazao je za Lider Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje.
Deloitte, naime, predviđa da bi se globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla udvostručiti na 1065 teravat sati do 2030. godine, što bi činilo 4 posto ukupne globalne potrošnje energije, jer učenje i zaključivanje GenAI rješenja iziskuje veliku količinu energije, a njihova uporaba raste brže nego stope uporabe drugih alata i aplikacija.

Tehnološka poduzeća, uključujući pružatelje usluga u oblaku, proizvođače poluvodiča i voditelje podatkovnih centara, mogu odigrati važnu ulogu u prelasku na čistu energiju i suzbijanju porasta potrošnje električne energije. Osim toga, mogu iskoristiti znatna financijska sredstva koja njihovi partneri (inovatori, proizvođači energije iz obnovljivih izvora, komunalna poduzeća) možda nemaju. Velika tehnološka poduzeća aktivno ulažu u čipove, rješenja za hlađenje, energetski učinkovit dizajn i izvore energije bez emisija ugljika, pa Deloitte smatra da takve mjere mogu ublažiti negativni energetski učinak koji stvaraju GenAI alati. Međutim, inicijativama istraživanja i razvoja te pilot programima u tom području vjerojatno će biti potrebne godine da ostvare opipljive rezultate i povrat na ulaganja.
Povećanje broja AI agenata, softverskih rješenja osmišljenih za obavljanje zadataka uz minimalan angažman ljudi, nastavit će se zbog inovacija novoosnovanih poduzeća i renomiranih predvodnika u sektoru koji će u tome pronaći nove prilike za povećanje prihoda. Prema Deloitteovim predviđanjima, u 2025. godini će se 25 posto poduzeća koja upotrebljavaju GenAI služiti AI agentima, odnosno 50 posto do 2027.
Naslanjajući se na softverske jezične modele, ova će rješenja nuditi veću fleksibilnost i širi opseg primjene u odnosu na tradicionalne metode strojnog ili dubokoga učenja. Konačan su cilj autonomni i pouzdani softverski agenti, a Deloitte očekuje da će se njihove sposobnosti znatno poboljšati tijekom 2025. kako tehnologije budu napredovale, a umjetna inteligencija agenata ne bude samo predmet pilot projekata na određenim tržištima i unutar određenih aplikacija.
Poduzeća koja prva uvedu AI agente morat će se uhvatiti u koštac s određenim izazovima, no ta je vizija organizacijama dovoljno privlačna da se za to aktivno pripremaju. Takav će razvoj situacije omogućiti primjenu inteligentnih agenata u većem broju aplikacija te poduzećima pružiti vrijedne alate za povećanje produktivnosti informacijskih stručnjaka.
Deloitte također predviđa da će do kraja 2025. žene u Sjedinjenim Američkim Državama jednako upotrebljavati i iskušavati GenAI rješenja koliko i muškarci, možda i više. Žene su 2023. upola manje upotrebljavale GenAI nego muškarci. Međutim, protekle se godine u SAD-u udio žena koje upotrebljavaju GenAI utrostručio pa je sada stopa rasta znatno veća od stope rasta od 2,2 zabilježene za muškarce.
Diljem svijeta, u brojnim će državama i regijama razlike u stopama uvođenja GenAI rješenja nestati, u nekima će muškarci i žene jednako upotrebljavati generativnu umjetnu inteligenciju 2025., a u ostalima 2026. godine.
Cijeli članak pročitajte na stranicama Lidera.