Nizozemska je 1. kolovoza 2026. zabranila građanima kupnju, posjedovanje i uporabu vatrometa kategorija F2 i F3, a zabrana će se prvi put primjenjivati tijekom nadolazeće novogodišnje noći. Profesionalni vatrometi, međutim, ostali su dopušteni tijekom cijele godine, uz odgovarajuće dozvole, a moguće su i određene iznimke za lokalne organizatore.
Takvo je rješenje na prvi pogled razuman kompromis: građani više ne mogu samostalno ispaljivati rakete i druge vatrometne proizvode, dok se slavlje seli na organizirana događanja pod stručnim nadzorom. No time se otvara pitanje koje uglavnom ostaje izvan rasprava o zabrani pirotehnike: što se događa s okolišnim posljedicama kada privatni vatromet zamijenimo profesionalnim?
Odgovor znanstvenih istraživanja prilično je jasan. Stručna izvedba može smanjiti opasnost od nepravilnog rukovanja eksplozivnim sredstvima, ali i dalje nastaju dim, lebdeće čestice, metalni spojevi, snažni zvučni impulsi i otpad. Zbog toga je opravdano razmotriti korak dalje od nizozemskog modela: zabranu svih vatrometa namijenjenih zabavi, bez obzira na to tko ih organizira.
Profesionalni vatromet također onečišćuje
Jedno od najizravnijih istraživanja posljedica velikog profesionalnog vatrometa provedeno je tijekom proslave američkog Dana neovisnosti u New Yorku. U radu Skyrocketing pollution: assessing the environmental fate of July 4th fireworks in New York City, objavljenom u časopisu Journal of Exposure Science & Environmental Epidemiology 2025., znanstvenici su pratili onečišćenje zraka i vode tijekom velikog organiziranog vatrometa iznad East Rivera.
Prije događaja koncentracije sitnih lebdećih čestica PM2,5 na mjerenim lokacijama iznosile su oko 10 do 15 mikrograma po prostornom metru. Tijekom vatrometa trenutačne su vrijednosti na jednoj lokaciji premašile 3000 mikrograma, a na još dvije 1000 mikrograma. U uzorcima riječne vode nakon događaja više nego udvostručene koncentracije zabilježene su za cink, olovo, antimon i bakar.
Riječ je o iznimno velikom vatrometu, a izmjereni vrhunci onečišćenja ne predstavljaju dnevne prosjeke niti se mogu izravno preslikati na svaku manju priredbu. Istraživanje nije utvrđivalo koliko je ljudi zbog tog događaja oboljelo. Pokazalo je, međutim, da profesionalno organiziran spektakl može istodobno snažno utjecati na zrak i vodu.
Sličan zaključak proizlazi iz istraživanja dvaju velikih vatrometnih festivala u Južnoj Koreji. U radu Exposure-crossover observations of air pollution after large-scale fireworks in two Korean megacities, Seoul and Busan: Empirical evidence toward sustainable festivals, objavljenom 2025. u časopisu Science of the Total Environment, istraživači su usporedili kvalitetu zraka tijekom festivala s mjerenjima na usporednim danima. Tokom vatrometa koncentracije lebdećih čestica PM2,5 i PM10 dosegnule su vrijednosti od 7,4 do 12,2 puta više nego na usporednim danima bez vatrometa
Onečišćenje se širilo u smjeru vjetra. To je važno jer posljedice vatrometa nisu ograničene na prostor koji organizator ogradi radi sigurnosti gledatelja.
Što ostaje kad se dim raspline?
Novo istraživanje objavljeno 28. listopada 2026. dodatno je pokazalo da posljedice izgaranja pirotehnike ne završavaju u trenutku kada se vidljivi dim raziđe.
Znanstvenici su u radu Evolution of firework-related barium aerosols: insights from single-particle analysis and mass concentration monitoring, objavljenom u časopisu Atmospheric Chemistry and Physics, analizirali čestice koje sadrže barij tijekom proslava u kineskom Guangzhouu.
Na četiri mjerne lokacije zabilježili su koncentracije barija od deset do tisuću puta više od pozadinskih. Uz to su pratili promjene kemijskog sastava čestica tijekom nekoliko sati nakon njihova ispuštanja u atmosferu. Nalazi upućuju na to da vatrometne čestice mogu prolaziti kroz dodatne kemijske procese i nakon završetka ispaljivanja.
Autori pritom naglašavaju da nisu mogli pouzdano kvantificirati akutni zdravstveni rizik takve izloženosti. Mjerenja su provedena u jednom kineskom gradu i njihov se intenzitet ne može automatski očekivati u Hrvatskoj.
No, da sastav onečišćenja tijekom vatrometa može biti znatno drukčiji od uobičajenoga, pokazalo je i domaće istraživanje. U radu Elemental Analysis of Particulate Matter Produced During Firework Events in the City of Rijeka, Croatia, objavljenom 2025. u časopisu X-Ray Spectrometry, znanstvenice Gordana Žauhar, Jagoda Ravlić-Gulan i Marija Čargonja analizirale su uzorke zraka tijekom šest pirotehničkih događanja.
Tijekom jednog novogodišnjeg dočeka koncentracija stroncija u osmosatnim uzorcima bila je 691 put, a barija 243 puta viša od sezonskog prosjeka. Ukupna masa lebdećih čestica pritom nije izlazila iz ranije zabilježenog raspona. To pokazuje zašto je uz ukupnu količinu čestica važan i njihov kemijski sastav. Istraživanje nije procjenjivalo zdravstvene posljedice.
Ptice ne razlikuju privatni od gradskog vatrometa
Drugi je razlog za potpunu zabranu utjecaj vatrometa na životinje. Njima je nevažno je li eksploziju izazvao građanin koji je kupio pirotehniku ili profesionalna tvrtka angažirana za gradsku svečanost.
U znanstvenom radu L-band radar quantifies major disturbance of birds by fireworks in an urban area, objavljenom 2023. u časopisu Scientific Reports, istraživači su radarom pratili ptice u Birminghamu tijekom razdoblja povezanih s vatrometima. U usporedbi s razdobljima bez vatrometa ptice su letjele brojnije i na većim visinama, u dijelu noći kada bi se mnoge inače odmarale.
Još je važnije što poremećaji mogu potrajati nakon završetka slavlja. U radu Wild goose chase: Geese flee high and far, and with aftereffects from New Year’s fireworks, objavljenom 2023. u časopisu Conservation Letters, znanstvenici su pratili 347 divljih gusaka četiriju vrsta tijekom osam novogodišnjih razdoblja u zapadnoj Europi.
Tijekom vatrometa guske su letjele prosječno pet do šesnaest kilometara dalje i četrdeset do sto pedeset metara više nego prethodnih noći. Nakon toga zabilježene su promjene u njihovu traženju hrane, koje istraživači povezuju s mogućom nadoknadom potrošene energije.
Ti se rezultati ne mogu primijeniti na sve životinjske vrste niti omogućuju izračun ukupne ekološke štete. Ipak, pokazuju da događaj koji za ljude traje nekoliko minuta može izazvati ponašajne promjene mnogo dalje od mjesta ispaljivanja.
Nedavno istraživanje profesionalnog novogodišnjeg vatrometa u Cape Townu potvrdilo je kratkotrajne promjene ponašanja galebova i morskih medvjedica u blizini luke. Rad Assessing the short-term impacts of in-air firework sounds on marine species in Cape Town, South Africa, objavljen 2025. u časopisu Scientific Reports, temelji se na jednom događaju i ne daje procjenu dugoročnih posljedica. Važan je zato što pokazuje da ni organizirani vatromet ne sprječava uznemiravanje životinja.
Gdje je Hrvatska sa zabranama?
U Hrvatskoj je građanima već zabranjena uporaba petardi i redenika kategorija F2 i F3. Ostala pirotehnička sredstva tih kategorija, uključujući određene vatrometne proizvode, punoljetne osobe mogu koristiti od 27. prosinca do 1. siječnja. Profesionalni javni vatrometi uređeni su zasebnim sustavom odobrenja i mogu se organizirati tijekom godine.
Prema Pravilniku o izvođenju javnog vatrometa, za svaki događaj mora postojati plan izvođenja, sigurnosni pojas i propisana dokumentacija. No izraz “javni vatromet” odnosi se na način profesionalne izvedbe, pa naručitelj može biti i privatna osoba ili komercijalni organizator.
Krajem 2025. Hrvatski sabor nije prihvatio prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se dodatno ograničila uporaba pirotehnike i izvođenje vatrometa. No ni taj prijedlog nije predviđao potpunu zabranu svih profesionalnih vatrometa.
Aktualni podaci MUP-a pokazuju da postojeće zabrane nisu uklonile problem ozljeda. Tijekom operativne akcije “Mir i dobro 2025./2026.” evidentirana je 41 ozlijeđena osoba, među kojima 13 teško. Taj broj uključuje posljedice uporabe pirotehničkih i drugih eksplozivnih sredstava, pa se ne može koristiti kao statistika ozljeda od samih vatrometa.
Za potpunu procjenu razmjera profesionalnih vatrometa potreban je i aktualan broj odobrenih događanja. Ukupni podaci za 2025. i dosadašnji dio 2026. nisu pronađeni među javno dostupnim službenim statistikama.
Treba li uopće postojati pravo na vatromet?
Argumenti protiv zabrane poznati su: vatrometi su dio tradicije, privlače publiku i donose prihode proizvođačima, distributerima i izvođačima. Hrvatska udruga poslodavaca zauzela se za regulaciju umjesto zabrane, naglašavajući gospodarske interese i mogućnost odgovorne uporabe.
To su interesi koje treba uzeti u obzir. No u javnoj raspravi jednaku težinu trebala bi imati činjenica da stanovnici okolnih četvrti, pacijenti, vlasnici životinja i same životinje nemaju mogućnost odlučivati o izloženosti posljedicama vatrometa.
Ekonomistica Narmin Nahidi sa Sveučilišta u Exeteru u analizi objavljenoj u studenome 2026. upozorava upravo na troškove koji ostaju izvan cijene pirotehnike: zdravstvene intervencije, čišćenje, onečišćenje i štetu koju snose drugi.
Za Hrvatsku nemamo pouzdanu procjenu ukupnog godišnjeg novčanog troška vatrometa. Izostanak takve brojke ipak ne uklanja potrebu da se pri odlučivanju uzmu u obzir dokazani izvori onečišćenja i uznemiravanja životinja.
Profesionalni izvođači mogu sigurnije rukovati eksplozivnim sredstvima, što je važna prednost u odnosu na nekontroliranu privatnu uporabu. Ali sigurnost rukovanja samo je jedan dio ukupnog utjecaja. Ako je svrha zabrane zaštititi i zrak, vodu, životinje te ljude koji nisu sudionici događanja, tada zabrana samo privatnih vatrometa ostaje nepotpuna mjera.
Slavlje bez eksplozija
Potpuna zabrana vatrometa za zabavne svrhe zahtijevala bi jasnu zakonsku definiciju koja obuhvaća privatno ispaljivanje, profesionalne predstave, turističke manifestacije i proslave u organizaciji gradova. Signalna sredstva za spašavanje, sigurnosnu uporabu i druge nužne tehničke namjene trebalo bi zasebno regulirati.
Takva zabrana ne bi odmah uklonila ilegalnu prodaju i uporabu. Za provedbu bi bili potrebni nadzor tržišta, granične kontrole i jasne sankcije. Trebalo bi razmotriti i posljedice za poslovanje tvrtki koje se bave pirotehnikom.
Zamjene već postoje: svjetlosne projekcije, laserske predstave, dronovi, glazbeni i drugi javni programi. I predstave dronovima mogu zamijeniti vatromet, ali ni njih ne treba unaprijed proglašavati bezopasnima za okoliš. Njihov učinak ovisi o lokaciji, opremi, potrošnji energije i mogućem uznemiravanju životinja.
Izbor je stoga širi od odluke hoće li se vatromet ispaliti privatno ili pod stručnim nadzorom. Ako znamo da svako izgaranje vatrometne pirotehnike stvara emisije, a glasne eksplozije mogu uznemiriti životinje daleko od mjesta događaja, zašto bi takav oblik zabave i dalje imao zakonsku iznimku? (Hina, Zelena Hrvatska)
