Poseban društveni problem je nasilje nad ženama. Statistike policije i pravosudnih institucija pokazuju da su žene najčešće žrtve obiteljskog nasilja. Organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava upozoravaju da je riječ o problemu koji često ostaje skriven zbog straha, ekonomskih ovisnosti i društvenih pritisaka.
Danas je ‘Dan žena’, međunarodni dan koji podsjeća na borbu za ravnopravnost, politička prava i dostojanstvo žena. Iako su u posljednjih sto godina postignuti veliki pomaci, podaci pokazuju da ravnopravnost još uvijek nije stvarnost ni na globalnoj razini ni u mnogim europskim državama, uključujući Hrvatsku.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, žene i dalje čine manje od trećine zastupnika u parlamentima diljem svijeta. U prosjeku zauzimaju oko 26 posto mjesta u nacionalnim parlamentima, što pokazuje da politička moć i dalje ostaje neravnomjerno raspoređena. Istodobno, žene globalno zarađuju približno 20 posto manje od muškaraca, a velik dio neplaćenog rada u kućanstvu i brizi za obitelj i dalje pada upravo na njihova leđa.
Nejednakosti su posebno izražene na tržištu rada. U mnogim zemljama žene imaju manju stopu zaposlenosti, češće rade u slabije plaćenim sektorima i rjeđe zauzimaju rukovodeće pozicije. UN upozorava da bi, zadrži li se sadašnji tempo promjena, potpuna ekonomska ravnopravnost mogla biti udaljena još desetljećima.
Situacija u Hrvatskoj u nekim je aspektima bolja nego u globalnom prosjeku, ali i dalje pokazuje jasne razlike između muškaraca i žena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju manje od muškaraca, a razlika u plaćama kreće se oko desetak posto, ovisno o sektoru i metodologiji mjerenja. Također su rjeđe zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu.
U političkom životu Hrvatske vidljiv je postupni napredak, ali ravnoteža još nije postignuta. U Hrvatskom saboru žene čine otprilike trećinu zastupnika, što je više nego prije dvadesetak godina, ali i dalje ispod potpune ravnopravnosti. Slična situacija prisutna je i u lokalnoj politici, gdje su žene rjeđe na čelu gradova i općina.
Poseban društveni problem ostaje nasilje nad ženama. Statistike policije i pravosudnih institucija pokazuju da su žene najčešće žrtve obiteljskog nasilja. Organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava upozoravaju da je riječ o problemu koji često ostaje skriven zbog straha, ekonomskih ovisnosti i društvenih pritisaka.
Unatoč tim izazovima, posljednjih desetljeća vidljivi su pomaci u obrazovanju, zakonodavstvu i društvenoj svijesti. U Hrvatskoj žene danas čine većinu diplomiranih studenata na sveučilištima, sve su prisutnije u znanosti, kulturi i poduzetništvu, a javne rasprave o ravnopravnosti spolova postale su znatno vidljivije nego prije.
‘Dan žena’ zato danas ima dvostruko značenje. S jedne strane podsjeća na povijesnu borbu za osnovna prava poput prava glasa, rada i obrazovanja. S druge strane služi kao podsjetnik da ravnopravnost nije samo formalno pitanje zakona, nego svakodnevne prakse u društvu, na radnom mjestu i u privatnom životu.
