Prozor u duboki svemir Vere Rubin: Više od pola milijuna galaksija na spektakularnim snimkama

Pred nama je više od pola milijuna galaksija u jednom relativno malenom komadiću neba, među njima i galaksije čija je svjetlost prema nama putovala milijardama godina. I najbolje od svega, svemir koji je Rubin snimio nije rezerviran samo za astronome jer njegove snimke možemo istraživati i na webu.

Nova spektakularna snimka prikazuje područje poznato kao COSMOS u zviježđu Sekstant. Riječ je o jednom od najtemeljitije promatranih dijelova svemira, svojevrsnom astronomskom laboratoriju u koji su tijekom posljednja dva desetljeća gledali neki od najmoćnijih teleskopa koje smo napravili, a sada je prema njemu pogledao i Rubin.

Rezultat je slika prepuna spiralnih galaksija s nježnim krakovima, velikih eliptičnih galaksija, deformiranih galaksija koje se međusobno sudaraju i spajaju te sićušnih crvenkastih točkica iz nevjerojatno udaljenih dijelova svemira. U prvom planu nalazi se relativno malo zvijezda naše Mliječne staze pa je pogled prema dubokom svemiru neobično čist.

Snimka je nastala pomoću Rubinove LSST kamere od 3,2 gigapiksela, najveće digitalne kamere na svijetu, postavljene na 8,4-metarski teleskop Simonyi na planini Cerro Pachón u Čileu. Konačna slika nije jedna fotografija, nego kombinacija stotina pojedinačnih opažanja. Na njoj se nalazi više od pola milijuna galaksija i više od 50.000 zvijezda.

Osim što su brojke nevjerojatne, fascinantno je i to što gledamo svjetlost iz najudaljenijih galaksija koja je putovala prema Zemlji milijardama godina. To znači da ih ne vidimo kakve su danas, nego kakve su bile u davnoj prošlosti jer gledati duboko u svemir doslovno znači gledati unatrag kroz vrijeme.

Zbog toga astronomi na jednom ovakvom prizoru mogu proučavati galaksije iz različitih razdoblja povijesti svemira i pratiti kako su se tijekom milijardi godina mijenjale, rasle, sudarale i spajale.

COSMOS je za takva istraživanja gotovo idealan. Nalazi se izvan gusto naseljene ravnine Mliječne staze, pa pogled ne zaklanjaju velike količine galaktičke prašine i obližnjih zvijezda. Astronomi ondje zato mogu vidjeti golem broj vrlo udaljenih objekata.

To je i razlog zbog kojeg se znanstvenici ovom komadiću neba vraćaju već desetljećima. Svemirski teleskop Hubble počeo ga je sustavno promatrati 2003. godine, a nakon njega proučavali su ga brojni drugi veliki instrumenti. COSMOS je sniman praktički preko cijelog elektromagnetskog spektra, od radiovalova do rendgenskog zračenja.

Rubin sada u tu astronomsku arhivu unosi nešto što prethodni instrumenti nisu mogli ponuditi u istoj kombinaciji: vrlo duboke snimke, golemo vidno polje i stalno ponavljanje opažanja.

A ovo je tek početak.

Nova slika objavljena je 31. srpnja u sklopu Early Data Preview 2, odnosno EDP2, prvog Rubinova pregleda znanstvenih podataka temeljenog na opažanjima LSST kamerom. Podaci su prikupljani tijekom znanstvene validacije između travnja 2025. i siječnja 2026., a duboke kombinirane snimke obuhvaćaju oko 3000 četvornih stupnjeva noćnog neba, približno šestinu vidljivog neba južne hemisfere.

Objava stiže samo mjesec dana nakon još važnije prekretnice. Rubin je 30. lipnja službeno započeo Legacy Survey of Space and Time, LSST, desetogodišnje istraživanje tijekom kojeg će iznova i iznova snimati južno nebo.

Ambicija projekta gotovo je bezobrazno velika: napraviti najdetaljniji vremenski zapis svemira koji smo ikada imali.

Rubin će tijekom deset godina svakih nekoliko noći prolaziti velikim dijelom južnog neba. Umjesto klasičnog astronomskog atlasa dobit ćemo nešto mnogo sličnije filmu. Kada se dvije snimke istog područja usporede, pojavljuje se ono što se u međuvremenu promijenilo: eksplozija supernove, asteroid koji prolazi kroz kadar, promjenjiva zvijezda ili neki drugi kratkotrajni događaj.

Opservatorij već sada svake noći prikuplja oko deset terabajta podataka, a njegov sustav može proizvesti i do sedam milijuna upozorenja o promjenama na nebu u jednoj noći.

COSMOS će pritom dobiti poseban tretman. Rubin će ga promatrati češće od većine područja obuhvaćenih LSST-om. Svakim novim prolaskom prikupljat će se dodatna svjetlost pa će zajednička slika postajati sve dublja. Pojavljivat će se slabije galaksije i detalji koji na današnjoj snimci još nisu vidljivi.

‘Duboka snimka COSMOS-a tek je početak za Rubin u ovom području. Ponovljena promatranja tijekom sljedećih nekoliko godina pokazat će snagu našeg koncepta istraživanja i znanstvenoj zajednici pružiti ogroman broj prolaznih i promjenjivih objekata, poput supernova i drugih eksplozivnih pojava, za daljnja i detaljna istraživanja’, rekao je direktor Opservatorija Rubin Bob Blum.

Sljedeći dio EDP2 podataka očekuje se između listopada i prosinca 2026. Tada bi znanstvenici trebali dobiti i obrađene pojedinačne snimke te diferencijske slike koje izdvajaju upravo ono što se na nebu promijenilo između dva opažanja.

Za običnog promatrača ipak nije potrebno čekati novu rundu podataka niti imati doktorat iz astrofizike. Rubin na svojim stranicama nudi galeriju snimaka, povećanja i animacije COSMOS-a, a njegov javni Skyviewer napravljen je za interaktivno istraživanje golemih fotografija neba. Možete krenuti zumirati i vrlo brzo shvatiti koliko je teško pojmiti razmjere onoga što gledate.

Točkica koja na prvi pogled izgleda gotovo beznačajno može biti čitava galaksija.

A u njoj stotine milijardi zvijezda.

Rubin je nazvan po američkoj astronomkinji Veri C. Rubin, čija su istraživanja rotacije galaksija pružila ključne dokaze za postojanje tamne tvari. Opservatorij zajednički financiraju američka Nacionalna zaklada za znanost i Ured za znanost Ministarstva energetike, a njime upravljaju NSF NOIRLab i SLAC National Accelerator Laboratory.

Ako je COSMOS pokazatelj onoga što slijedi, Rubin neće samo proizvoditi lijepe slike svemira. Tijekom sljedećih deset godina gledat će kako se svemir mijenja, noć za noći, i stvarati arhivu kakvu astronomija dosad nije imala.

A na ovoj prvoj velikoj dubokoj slici već nas čeka više od pola milijuna galaksija.