Posebno potresan dio razgovora odnosi se na njegov posjet Buči nakon povlačenja ruskih snaga, kada je, kako priznaje, prvi put osjetio snažnu želju za osvetom.
Bartlett je razgovor velikim dijelom posvetio čovjeku iza predsjedničke funkcije, njegovoj obitelji, iscrpljenosti i svakodnevnom životu u zemlji koja je od veljače 2022. izložena ruskoj invaziji. Zelenski priznaje da gotovo ne spava jer i tijekom noći prati vojne izvještaje i komunicira s ljudima odgovornima za protuzračnu obranu. Ratne obveze odavno su izbrisale granicu između radnog i privatnog života, a među najtežim trenucima izdvaja susrete s roditeljima poginulih ukrajinskih vojnika.
Prisjetio se oca jednog poginulog vojnika koji ga je tijekom dodjele odlikovanja zamolio da ga jednostavno zagrli. Takvi susreti, objašnjava, ostavljaju posljedice koje se ne mogu ukloniti političkim govorima, odlikovanjima ili obećanjima. Gubitak djeteta iskustvo je za koje predsjednik države ne može ponuditi utjehu koja bi doista nadoknadila ono što je izgubljeno.
Jedan od središnjih dijelova intervjua odnosi se na događaje iz proljeća 2022., kada su ukrajinske snage ponovno zauzele područja oko Kijeva, uključujući Buču, grad u kojem su nakon povlačenja ruske vojske pronađena tijela ubijenih civila.
Na Bartlettovo pitanje o najtežem danu tijekom protekle četiri godine, Zelenski se vraća upravo tim prizorima. Objašnjava da nikada prije nije vidio ljudska tijela razbacana po ulicama i da je taj susret s posljedicama rata potpuno promijenio njegov pogled na život. Na pitanje što je tada osjećao odgovorio je da je želio osvetu.
‘Buča. Bio je to užasan dan jer sam stajao ondje. Nikada u životu nisam vidio ljudska tijela tako razbacana po ulici. Jednostavno, nikada u životu nisam vidio ništa slično. Nakon toga sve se potpuno promijenilo. Još jednom, sve se u životu promijenilo. Želite osvetu. Nikada prije nisam doživio da nekome ne mogu oprostiti. Uglavnom mislim da ljudi griješe. Ali ovdje je riječ o nečemu drugom, o takvom zlu, o nečemu đavolskom. Jednostavno su došli i učinili to ljudima, kao da su komadi mesa, raskomadali su ih, iskasapili. Mislim, tako je to izgledalo. I jednostavno ne možete pojmiti kako je nešto takvo moguće. Želite pronaći te ljude koji nisu ljudska bića. Želite ih pronaći i jednostavno ih želite ubiti. Mislim, nikada prije nisam želio ubiti nijedno ljudsko biće. Nikada nisam osjetio ništa slično. Čista osveta. S vremenom… To ne možete zaboraviti. U trenucima poput ovoga, i naš razgovor vraća mi te trenutke. A morate biti predsjednik, morate se smiriti i biti više… kako bih rekao… diplomatičan, ali ne možete jednostavno sve oprostiti i reći, dobro, oprostite, to je Putin, moćna zemlja. Zaboravimo sve. Oprostimo sve pa ćemo nekako ponovno kupovati i prodavati plin, dizel ili što već. To je teško’, riječi su ukrajinskog predsjednika.
Ipak, u nastavku razgovora razlikuje osobnu želju za osvetom od potrebe za pravdom. Smatra da trajni mir neće biti moguć bez odgovornosti za počinjene zločine, osobito zbog ljudi koji su izgubili članove obitelji i kojima se prethodni život više nikada neće vratiti.
Prema njegovim riječima, mnogim ljudima rat je iščupao srce, a novo neće dobiti. Zato smatra da im društvo duguje barem pravdu, sudski postupak i mogućnost da odgovorni jednog dana budu kažnjeni. Upozorava da bi mir bez takve perspektive mogao ostaviti otvoren prostor za nove sukobe i osvetu.
Velik dio intervjua posvećen je prvim danima ruske invazije i pitanju zašto Moskva nije uspjela brzo zauzeti Kijev. Zelenski smatra da je Vladimir Putin napravio temeljnu pogrešku jer je očekivao da će se događaji odvijati slično kao tijekom ruske okupacije Krima 2014. godine.
Prema njegovu tumačenju, rusko vodstvo nije razumjelo koliko su Ukrajinci spremni braniti vlastitu državu. Ruske vojne procjene polazile su od očekivanja brzog sloma ukrajinske obrane, a pokazalo se da zauzimanje glavnog grada zahtijeva znatno više vojnika i resursa nego što ih je Rusija angažirala.
Zelenski govori i o ruskom napredovanju preko Bjelorusije, velikoj vojnoj koloni koja se približavala Kijevu, borbama za zračnu luku Hostomel te informacijama koje su ukrajinske vlasti dobivale neposredno prije početka invazije. Prisjeća se kako su ruske vojne vježbe u Bjelorusiji i gomilanje snaga izazivali zabrinutost, ali je dio međunarodnih partnera i dalje vjerovao da Putin pokušava političkim pritiskom iznuditi ustupke.
Posebno se osvrnuo na svoju odluku da ne napusti Kijev kada je ruska vojska krenula prema glavnom gradu. Objašnjava da je njegova fizička prisutnost bila važna za održavanje povjerenja građana i funkcioniranje države. Odlazak predsjednika u trenutku napada mogao je, smatra, poslati poruku da je otpor već izgubljen.
U razgovoru se otvaraju i pitanja američke politike prema Ukrajini, uloga Joea Bidena i Donalda Trumpa te mogućnosti pregovora s Putinom. Bartlett ga pita bi li ruska invazija bila pokrenuta da je Trump bio predsjednik 2022. godine, a kasnije razgovaraju i o Trumpovim izjavama o ukrajinskom vodstvu, prekidu vatre i mogućim načinima završetka rata.
Zelenski se osvrće i na prijetnju nuklearnim oružjem, ruske napade na ukrajinske gradove te šire političke ciljeve Kremlja. Njegovo je stajalište da se rat ne može promatrati isključivo kao teritorijalni spor, jer se iza njega nalazi i rusko neprihvaćanje ukrajinske državne samostalnosti.
Osim ratnih i diplomatskih tema, Bartlett razgovor vraća na Zelenskijevo djetinjstvo u Sovjetskom Savezu, obiteljsku povijest obilježenu nacističkim zločinima, studij prava i karijeru komičara i glumca. Posebno je zanimljiv njegov put od televizijske serije u kojoj je glumio predsjednika do stvarnog preuzimanja predsjedničke dužnosti 2019. godine.
U osobnijem dijelu razgovora govori o svojoj djeci, supruzi i majci koja ga svakodnevno zove. Rat je, kaže, promijenio njegov odnos prema vremenu, obitelji i vrijednostima koje su mu prije bile važne. Želja da ponovno živi običnim obiteljskim životom ostaje prisutna, iako je svjestan da povratak na život prije invazije više nije moguć.
Upravo se na toj razlici između života prije i poslije rata temelji jedan od njegovih najsnažnijih odgovora. Zelenski objašnjava da su to postala dva potpuno različita svijeta i da mu je najveća želja završiti rat, ali uz barem neku vrstu pravde za ljude koji su izgubili sve.
Intervju za The Diary of a CEO traje gotovo dva sata i donosi rijetko opširan razgovor s ukrajinskim predsjednikom u kojem se vojna i politička pitanja neprestano isprepliću s osobnim iskustvima. Podcast Stevena Bartletta na YouTubeu prati više od 20 milijuna pretplatnika.
