Elektronička glazba nije u krizi kao industrija, ali je kao kultura sigurno u tranziciji s nepoznatim ishodom. Pitanje više nije hoće li opstati, nego tko će se uspjeti prilagoditi novim pravilima igre i pod kojim uvjetima će fizička scena, kakvu poznajemo, imati budućnost.
Globalna elektronička scena raste, ali klubovi i lokalne scene sve teže opstaju, zaključak je najnovijeg IMS Electronic Music Business Reporta za 2025./2026. u kojem se tako potvrđuje poznati paradoks, već neko vrijeme prisutan na terenu, po kojem industrija bilježi stabilan rast, publika nikad nije bila brojnija, ali fizički prostori u jezgri scene kao što klubovi, događaji i zajednice, nisu nikad bili pod sve većim pritiskom.
Globalno tržište elektroničke glazbe u 2025. godini doseglo je vrijednost od 15,1 milijardu dolara, uz rast od 7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je zabilježen u gotovo svim segmentima, od izdavaštva i streaminga do merchandisinga i digitalnih platformi, što potvrđuje da elektronička glazba i dalje ima snažan komercijalni zamah. S naglaskom na riječ ‘komercijalni’, što nipošto nije loše samo po sebi, dapače, ali problem je što ‘underground’ umire.
Streaming i digitalni servisi ostaju ključni motor tog rasta. Ukupan broj pretplatnika na streaming platforme dosegao je 919 milijuna korisnika, uz rast od 10 posto u jednoj godini. Pritom jaki Spotify drži oko čak 32 posto tržišta solo i približava se brojci od 290 milijuna pretplatnika.
Elektronička glazba pritom ne gubi publiku – naprotiv. Tijekom 2025. godine dodano je oko 558 milijuna novih fanova kroz platforme poput Spotifyja, YouTubea, TikToka i Instagrama. Žanr tako zadržava korak s najvećim globalnim glazbenim trendovima, uz stabilan rast baze slušatelja.
Istovremeno, ponašanje publike se mijenja. Elektronički fanovi provode više vremena slušajući glazbu nego prosječni korisnici, troše više novca i snažnije se identificiraju sa scenom, ali sve češće kroz digitalne kanale, a ne kroz fizički odlazak u klubove.
Ključni problem pojavljuje se upravo u live segmentu. Iako su prihodi velikih glazbenih kompanija i dalje u porastu, dinamika događanja se mijenja. Primjerice, Ibiza je u 2025. ostvarila oko 160 milijuna eura prihoda od prodaje ulaznica, ali uz istovremeni pad broja događanja po klubovima. Drugim riječima, zarađuje se više – ali kroz manje programa.
Sličan trend vidljiv je i globalno. Live segment raste sporije od digitalnog dijela industrije, a dio tog rasta temelji se na povećanju cijena, ne na većem broju događanja ili većoj dostupnosti programa.
Paralelno s tim, događa se još jedna velika promjena. Umjetna inteligencija i alati za produkciju radikalno šire bazu kreatora. Prihodi povezani s generativnom umjetnom inteligencijom u glazbi porasli su za 651 posto između 2023. i 2025., dok je broj aktivnih korisnika dosegao oko 63 milijuna.
To znači da elektronička scena danas ima više autora nego ikad prije, ali i veću konkurenciju za pažnju publike, koja se fragmentira između platformi, formata i sadržaja.
U takvom okruženju, clubbing kao fizičko iskustvo gubi dio svoje nekadašnje centralne uloge. Elektronička glazba sve više živi na ekranima, dok klubovi postaju sve zahtjevniji za održavanje, financijski, kadrovski i organizacijski.
Ovaj globalni kontekst daje potpuno drugačiju perspektivu lokalnim promjenama jer jasno objašnjava zašto mali klubovi poput šibenskog Tunela jedva opstaju i prisiljeni su na reduciranje programa s publikom kako bi uopće opstali. To očito nisu izolirani slučajevi, nego refleks šire transformacije scene.
Elektronička glazba, ukratko, nije u krizi kao industrija. Ona je u tranziciji kao kultura.
Pitanje više nije hoće li opstati, nego tko će se uspjeti prilagoditi novim pravilima igre i pod kojim uvjetima će fizička scena, kakvu poznajemo, imati budućnost.
