‘Nitko u Republici Hrvatskoj nije protiv života. Ne postoji ni takozvana ‘kultura smrti’ koju organizatori Hoda često ističu kako bi druge označili kao mrzitelje i diskreditirali’, navela je.
1
‘Nitko u Republici Hrvatskoj nije protiv života. Ne postoji ni takozvana ‘kultura smrti’ koju organizatori Hoda često ističu kako bi druge označili kao mrzitelje i diskreditirali’, navela je.
Dugogodišnja šibenska aktivistica i vijećnica stranke Možemo! u Gradskom vijeću, Maja Šintić, oštro je kritizirala organizatore Hoda za život, ustvrdivši kako se radi o ‘hodu za laž’ te optužila Željku Markić i udrugu U ime obitelji za ‘svjesno obmanjivanje javnosti o mogućnostima zabrane prekida trudnoće u Hrvatskoj’.
Šintić je svoje stavove iznijela u razgovoru za Nacional, nakon što je prošlog tjedna u Zagrebu održan još jedan Hod za život. U intervjuu tvrdi kako ovogodišnji skup po prvi put otvoreno zagovara donošenje zakona kojim bi se ženama ograničilo pravo na slobodno odlučivanje o rađanju, što smatra izravnim udarom na ustavna prava žena.
‘Dužnost mi je bila reagirati u vremenima grubih napada na ljudska prava i slobode, posebno kada je riječ o ženskim ljudskim pravima, reproduktivnim i manjinskim pravima’, rekla je Šintić.
Dodaje kako je cijeli narativ organizatora zasnovan na dezinformacijama te da se pod pojmom ‘kulture života’ pokušava opravdati politička agenda usmjerena prema ograničavanju ženskih prava.
‘Nitko u Republici Hrvatskoj nije protiv života. Ne postoji ni takozvana ‘kultura smrti’ koju organizatori Hoda često ističu kako bi druge označili kao mrzitelje i diskreditirali’, navela je.
Ona smatra da je ovogodišnji Hod za život značajan iskorak u retorici organizatora jer se, kako tvrdi, prvi put javno i otvoreno traži uskraćivanje slobodne odluke o rađanju.
Posebno se pozvala na Rješenje Ustavnog suda RH iz 2017. godine, kojim je potvrđeno da pravo žene na privatnost uključuje i pravo na samoodređenje te odlučivanje o trudnoći.
‘Pravo na privatnost inherentno uključuje pravo žene na vlastiti duhovni i tjelesni integritet’, podsjetila je Šintić, citirajući dijelove odluke Ustavnog suda.
Naglasila je kako je Ustavni sud tada jasno utvrdio da zakonodavac može propisati uvjete pod kojima je prekid trudnoće moguć, ali ne i potpuno suspendirati pravo žene na odlučivanje.
‘Jedina mogućnost da zakon koji obećavaju Željka Markić i njezina udruga bude donesen jest da bude nesuglasan s Ustavom Republike Hrvatske i društveno nelegitiman. Dakle, nedemokratski’, poručila je.
Šintić osporava i tvrdnje organizatora Hoda za život o navodnom ‘znanstvenom konsenzusu’ oko početka života.
‘Jedini znanstveni konsenzus oko pitanja početka života jest da je on na Zemlji počeo prije 3,5 do četiri milijarde godina’, rekla je, dodajući kako se radi o interdisciplinarnom pitanju koje uključuje filozofiju, etiku, biologiju, medicinu i pravo.
U intervjuu se osvrnula i na tvrdnje koje se često pojavljuju na transparentima Hoda za život, poput onih da fetus u sedmom tjednu osjeća bol ili da se fetus u 12. tjednu ‘smiješi’.
Prema njezinim riječima, riječ je o manipulativnim tvrdnjama koje nemaju čvrsto znanstveno uporište te služe izazivanju emocionalne reakcije kod građana.
‘Cilj takvih parola je mobilizirati empatiju prema ‘subjektu koji pati’, kako bi se opravdalo ograničavanje prava žena’, kazala je.
Govoreći o Poljskoj, Šintić je odbacila tvrdnje da je zabrana pobačaja dovela do pozitivnih zdravstvenih učinaka.
‘Radi se o još jednoj manipulaciji. U medijima smo više puta informirani o ženama koje su umrle zbog odgođenog pružanja liječničke pomoći upravo zbog restriktivnog zakona’, upozorila je.
Istaknula je i problem dostupnosti prekida trudnoće u Hrvatskoj, posebno zbog priziva savjesti u pojedinim bolnicama, te dodala kako bi se broj neželjenih trudnoća mogao smanjiti kvalitetnijom edukacijom i dostupnijom kontracepcijom.
U razgovoru se dotaknula i političkog konteksta, navodeći kako vidi povezanost između organizacija okupljenih oko Hoda za život i dijela hrvatske desnice.
‘Jasna je povezanost Domovinskog pokreta, Mosta i DOMiNO-a s organizacijama poput udruge U ime obitelji i njihova politička suradnja oko mobilizacije birača upravo na temama ljudskih prava’, rekla je.
Unatoč kritikama, naglasila je kako ne dovodi u pitanje pravo građana na javno okupljanje.
‘Nipošto ne dovodim u pitanje legitimnost sudjelovanja u Hodu za život. Ustavom je zajamčeno javno okupljanje’, poručila je.
