Novo istraživanje organizacije Substance Abuse Counsellor.org, pod nazivom „Skriveni trošak konzumacije supstanci na američkom tržištu rada“, otkrilo je alarmantan trend među mlađim generacijama radne snage. Čak 69 posto pripadnika generacije Z i 68 posto milenijalaca priznaje da koristi različite supstance kako bi se nosili sa stresom na poslu, i to na dnevnoj ili tjednoj bazi. …
Novo istraživanje organizacije Substance Abuse Counsellor.org, pod nazivom „Skriveni trošak konzumacije supstanci na američkom tržištu rada“, otkrilo je alarmantan trend među mlađim generacijama radne snage. Čak 69 posto pripadnika generacije Z i 68 posto milenijalaca priznaje da koristi različite supstance kako bi se nosili sa stresom na poslu, i to na dnevnoj ili tjednoj bazi. Istraživanje provedeno među tisuću američkih radnika pokazuje da je granica između radnog mjesta i konzumacije supstanci sve tanja, s obzirom na to da se rekreativne droge poput kanabisa, kokaina, ecstasyja i ketamina koriste u znatno većoj mjeri nego kod starijih kolega.
Podaci ukazuju na duboki generacijski jaz u metodama suočavanja s pritiscima modernog rada. Dok su ‘baby boomeri’ i generacija X znatno suzdržaniji, čak 38 posto ispitanika iz generacije Z koristi rekreativne droge kao primarni ventil za opuštanje, dok svega 2 posto njih tvrdi da u potpunosti apstinira od bilo kakvih supstanci. Osim ilegalnih droga i alkohola, na koje 61 posto mladih radnika troši više od 50 dolara mjesečno, izvještaj u kategoriju supstanci ubraja i pojačanu upotrebu antidepresiva, lijekova protiv bolova te vapinga, što dodatno oslikava krhko mentalno stanje suvremenog zaposlenika.
Posebno zabrinjava činjenica da više od polovice ispitanih milenijalaca i generacije Z osjeća izravan društveni ili profesionalni pritisak da posegnu za nekim sredstvom kako bi izdržali radni tempo. Iako većina izbjegava konzumaciju tijekom radnog vremena, trećina ispitanika priznaje da supstance koristi upravo na radnom mjestu, ponekad čak i uz prešutno znanje poslodavca. Najveća učestalost ovakvog ponašanja zabilježena je u fizički i mentalno zahtjevnim sektorima poput građevinarstva, IT industrije i zdravstva, dok se rad na daljinu pokazao kao jedini faktor koji značajno smanjuje potrebu za kemijskim ublažavanjem stresa.
