Ministarstvo pravosuđa predlaže značajne izmjene Kaznenog zakona kojima bi se uvela odgovornost za kaznena djela počinjena upotrebom umjetne inteligencije. Nacrtom zakona, koji je upućen u javnu raspravu, uvodi se novo kazneno djelo pod nazivom "dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije". Prijedlog je nastao kao odgovor na sve brži razvoj tehnologije, pogotovo autonomnih …
Ministarstvo pravosuđa predlaže značajne izmjene Kaznenog zakona kojima bi se uvela odgovornost za kaznena djela počinjena upotrebom umjetne inteligencije. Nacrtom zakona, koji je upućen u javnu raspravu, uvodi se novo kazneno djelo pod nazivom “dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije”.
Prijedlog je nastao kao odgovor na sve brži razvoj tehnologije, pogotovo autonomnih vozila, te ima za cilj popuniti pravnu prazninu u situacijama kada AI sustavi prouzroče štetu. Prema nacrtu, kazne su stroge i rastu s težinom posljedica:
– do tri godine zatvora za počinitelje koji iz nehaja dovedu u opasnost živote ili imovinu
– od jedne do 10 godina zatvora ako korištenje AI-ja rezultira teškom tjelesnom ozljedom ili imovinskom štetom velikih razmjera
– od tri do 15 godina zatvora u slučaju smrtnog ishoda
Iako je namjera da se regulira AI hvalevrijedna, analitičar Marko Rakar za Index.hr upozorava na brojne nedoumice koje zakon mora razjasniti. Jedno od ključnih pitanja je definiranje same umjetne inteligencije i njezino razgraničenje od “običnog” softvera. Ako bi AI u medicini postavio krivu dijagnozu ili ako bi autonomno vozilo izazvalo nesreću, tko bi bio pravno odgovoran? Vlasnik sustava, proizvođač softvera, programer ili netko treći?
Rakar naglašava kako je u slučajevima AI-ja teško dokazati namjeru ili nehaj te postavlja pitanje tko bi u sudskom procesu bio vještak koji bi bio kompetentan analizirati odluke AI sustava. Također, nejasno je kako bi se pravno tretirale situacije u kojima AI generira sadržaj koji se pokaže štetnim ili pogrešnim.
Ovaj zakon, osim što odgovara na tehnološke izazove, dio je šireg paketa pravosudnih izmjena koje Hrvatska provodi kako bi ispunila uvjete za pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prijedlog zakona trenutačno je u javnoj raspravi, a od stručne i šire javnosti očekuje se da ponudi konstruktivne prijedloge za rješavanje ovih kompleksnih pravnih pitanja.
