Umjetna inteligencija mogla bi značajno ugroziti prihode zaposlenih u glazbenoj industriji, zaključak je nakon što je provedeno prvo veliko globalno istraživanje o ekonomskom utjecaju umjetne inteligencije u glazbenom i audiovizualnom sektoru.
Studiju je naručila Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC) koja okuplja više od pet milijuna kreatora, među kojima je i Hrvatsko društvo skladatelja HDS ZAMP, a provela je i predstavila konzultantska tvrtka PMP Strategy.
Generativna umjetna inteligencija značajno će u narednih pet godina ugroziti prihode autora, a istovremeno će uvelike obogatiti tehnološke tvrtke koje stoje iza Gen AI modela. Ukratko, generiranjem kreativnog sadržaja koji su stvorili ljudi te će kompanije masno profitirati, a autori će sve više ostajati bez svoga dijela kolača od vlastitog rada na kojem su i dosad masno zarađivale diskografske kuće, menađeri, agenti i drugi sudionici pokvarenog kapitalističkog roleplaya glazbene industrije.
Dok će prihodi tehnoloških kompanija koje pružaju usluge generativne umjetne inteligencije zabilježiti izniman rast u nadolazećih 5 godina, stvarni autori riskiraju gubitak velikog udjela trenutnih prihoda zbog utjecaja AI na kreativni sadržaj kojeg su do sada stvarali oni. Već do 2028. godine, procjenjuje se, muzičari će izgubiti 24 posto, a autori audiovizualnih djela 21 posto prihoda radi AI.
– Za autore svih vrsta, od tekstopisaca do filmskih redatelja, scenarista do skladatelja filmske glazbe, umjetna inteligencija ima moć otključati nove i uzbudljive prilike – ali moramo prihvatiti da, ako je loše regulirana, ona također ima moć uzrokovati veliku štetu ljudskim autorima, njihovim karijerama i sredstvima za život. Koji će od ova dva scenarija biti ishod? To će velikim dijelom biti određeno odlukama tvoraca politike u reviziji zakonodavstva koja se trenutno provodi diljem svijeta. Od ključne je važnosti da ove propise ispravimo, zaštitimo prava kreativaca i pomognemo u razvoju okruženja umjetne inteligencije koje uvažava i štiti ljudsku kreativnost i kulturu – kazao je nakon analize podataka iz studije ppredsjednik CISAC-a Björn Ulvaeus, inače autor hitova grupe ABBA.
Studija otkriva da će se tržište glazbe i AV sadržaja, koje generira umjetna inteligencija, eksponencijalno povećati u sljedećih 5 godina. Trenutno je riječ o iznosu od otprilike 3 milijarde eura, što će do 2028. godine narasti na 64 milijarde eura.
Prema rezultatima ove ekonomske studije procjenjuje se da će, kao rezultat ovog eksponencijalnog rasta tržišta glazbe i audiovizualnog sadržaja, budući prihodi pružatelja usluga umjetne inteligencije rasti 4 milijarde eura na godišnjoj razini za AI generiranu glazbu (u odnosu na 0,1 milijardu eura 2023.) i 5 milijardi eura godišnje za AI generirani audiovizualni sadržaj (u odnosu na 0,2 milijarde eura) do 2028. godine.
To su prihodi koji će nastati zbog nelicenciranog umnožavanja autorskih djela, što predstavlja prelijevanje ekonomske vrijednosti od autora, ljudi u tvrtke koje na tržištu nude modele umjetne inteligencije.
Komentirajući studiju iz domaće perspektive, glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec rekao je da njezini rezultati potvrđuju opravdanu zabrinutost na našoj sceni zbog načina kako se razvija umjetna inteligencija u tom sektoru.
– Ova studija, odrađena na visokoj profesionalnoj razini, nažalost potvrđuje našu opravdanu zabrinutost i sumnje autora koji smatraju da bi mogli lako biti stavljeni na marginu, lišeni kontrole nad svojim radom i uskraćeni za poštenu naknadu koju bi trebali ostvariti zahvaljujući svom radu. Dok se glazbeni i cijeli kreativni sektor prilagođava novim pravilima zahvaljujući novoj tehnologiji, zaštita financijskih interesa i kreativnog integriteta autora ostaje naš glavni prioritet – kazao je čelnik ZAMP-a.
U glazbenom sektoru, tržište streaminga i glazbenih knjižnica bit će pod snažnim utjecajem umjetne inteligencije. Predviđa se da će do 2028. Gen AI glazba činiti približno 20 posto prihoda tradicionalnih platformi za streaming glazbe i oko 60 posto prihoda glazbenih knjižnica.
Predviđeni gubitak prihoda također će biti značajan za autore audiovizualnog sadržaja. Prevoditelji, kao i osobe koje sinkroniziraju određene sadržaje te pišu i prilagođavaju titlove će u najvećoj mjeri osjetiti utjecaj umjetne inteligencije. Njihovim prihodima prijeti pad od čak 56 posto, prema rezultatima ovog istraživanja, dok bi scenaristi i redatelji mogli izgubiti prihode u visini od 15 do 20 posto.
‘U nepromijenjenom regulatornom okviru, autori će zapravo pretrpjeti gubitke na dva područja: gubitak prihoda zbog neovlaštene upotrebe njihovih djela od strane generativne umjetne inteligencije bez naknade tj. licence; i drugi, zbog zamjene njihovih tradicionalnih prihoda od autorskih djela u korist sadržaja stvorenog pomoću AI, koji se natječe s djelima stvorenim od strane ljudi’, zaključak je prve sveobuhvatne studije o utjecaju AI na autorska djela ljudi.

– Studiju smo naručili želeći pokazati ogromnu vrijednost koju djela zaštićena autorskim pravima donose tvrtkama pružatelja usluge umjetne inteligencije. Zaključci ukazuju na temeljnu nepravdu koja se otvara na tržištu, pri čemu se radovi kreativaca nepravedno i neetički prisvajaju kako bi se povećali prihodi pružatelja generativne umjetne inteligencije. Istodobno se sami autori izostavljaju iz raspodjele – zaključuje generalni direktor CISAC-a Gadi Oron koji traži od nadležnih institucija hitno djelovanje radi zaštite autora, te globalne kulture i kreativnosti.
‘Nadležni moraju osigurati da su autori zaštićeni, da mogu ostvariti svoja zakonska prava i zahtijevati transparentnost od ponuđača usluga umjetne inteligencije. U tom slučaju, sve ovo može biti dobit i za kreativce i za tehnološku industriju, a ne ozbiljna prijetnja našoj kulturi i kreativnom sektoru’, stav je CISAC-a.
NAGLASCI
• Rizik gubitka prihoda za kreativce do 2028. godine: 24 posto u glazbi; 21 posto u audiovizualnom području
• Tržište Gen AI glazbe i audiovizualnog sadržaja porast će s trenutnih 3 milijarde eura na 64 milijarde eura 2028. godine
• Prihodi Gen AI usluga u glazbi i audiovizualnom području projicirani su sa sadašnjih 0,3 milijarde eura na 9 milijardi eura u 2028. godini