Svjetlosno onečišćenje rastući je globalni problem, ne samo astronomski već i ekonomski, sigurnosni i zdravstveni, a jedna ekipa iz Hrvatske osmislila je način kako ga preciznije pratiti i analizirati. U svemir će poslati modul.
Znanstvenici sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva na čelu s prof.dr.sc. Dubravkom Babićem, docenti Josip Lončar i Josip Vuković govorili su o tome u emisiji televizije N1 Tajne svemira urednice Tee Blažević i otkrili odakle im ideja te što su to po pitanju svjetlosnog onečišćenja poduzeli.
– Sve je startalo krajem 2017. godine, ja sam taman doktorirao, okupilo se nas nekoliko na Zavodu, htjeli smo uvesti neko novo područje, naći neki novi perspektivni put kojim svi zajedno možemo ići. Imali smo dobar “background” u području bežičnih komunikacija. Čuli smo kako strana sveučilišta lansiraju satelite, no misli smo da je to izvan našeg dometa, no dogodio se taj trenutak u kojem smo shvatili da to možemo i mi – rekao je Lončar i dodao kako nije vrijednost u tome što Hrvatska lansira satelit, već je važno početi razmišljati izvan okvira i razvijati nove tehnologije.
Uređaji i sateliti u niskoj zemljinoj orbiti prate svjetlosno onečišćenje, no podaci o udjelu pojedine vrste izvora svjetlosti u globalnom svjetlosnom onečišćenju niti su poznati, niti su dostupni. Tu će pomoći LPCM modul koji je razvila hrvatske ekipa, konačno razvijen proizvod predali su Europskoj svemirskoj agenciji (ESA).
– U ESA-u je otišao prototip, još će proći neko vrijeme dok mi to razvijemo, sve probleme riješimo, da se hardware napravii da se modul može staviti na satelit – istaknuo je prof. Babić.
Modul će pratiti svjetlosno onečišćenje koje raste. Uglavnom smo prešli na LED rasvjetu, koja je energetski učinkovitija, ali doprinosi onečišćenju u plavom dijelu spektra. Ali kako je LED rasvjeta učinkovitija, ljudi si mogu priuštiti veću potrošnju, vidimo i sve veći broj LED displaya” naglasio je Lončar.
– Ovakvim globalnim mjerenjima mogla bi se steći globalna slika o svjetlosnom onečišćenju, i na razini nekih država i globalno. Kad naš modul bude u satelitu u niskoj orbiti, 100-ak km iznad zemljine površine, on će dnevno 15-ak puta proći oko zemlje i snimiti razne dijelove zemlje, dobit ćemo globalnu sliku. Moći ćemo pratiti kako je svjetlosno onečišćenje u pojedinim dijelovima svijeta, ali nadamo se vidjeti i kako se mijenja, da li se izvori svjetlosti pojačavaju, smanjuju, da li se mijenja njihova karakterizacija, hoće li u nekom trenutku doći do koraka da se usprkos ekonomskom razvoju zaustavi rast svjetlosnog onečišćenja ili čak i smanji. Smanjenje je moguće promjenom rasvjete koja će stvarati snop prema zemljinoj površini, prilagođavanjem temperature svjetlosti da to ne bude toliki udio plavog svjetla, kao i dinamičkom regulacijom – istaknuo je docent Vuković.
O suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), koja je financirala projekt, govorio je profesor Babić.
– Hrvatska je u postupku da postane članica ESA-e, oni dolaze dva put godišnje i imaju info day, nove projekte nude. Prije dvije godine smo s njima pričali i čuli interes. Prijavili smo se za projekt, učili kako ESA radi, koja je terminologija, što oni hoće vidjeti, jako smo puno naučili. Njima se svidjela ideja o satelitu koji će davati informacije po noći – rekao je.
Docent Vuković vjeruje da projekt pomaže finaliziranju pristupanja Hrvatske Europskoj svemirskoj agenciji:
– Ovakav projekt podupire postepenost prilaženja ESA-i, oni žele da se svakih pet godina povisi razina članstva, prodube veze, poveća financiranje – dodao je.
Trenutačno se snima samo ukupno svjetlo. Naš modul, naša ideja je bila da uzmemo veći dio spektra i to napravimo tako da možemo dati informaciju koji tip svjetla se pojavljuje. Ja bi tako iz satelita mogao reći da u Zagrebu ima 20% visokotlačnih natrijevih lampi, 50% LED-ica, objasnio je prof. Babić.
Prva faza projekta je završena, no sad treba izraditi modul od materijala koji mogu izdržati uvjete lansiranja i opstanak u svemiru. Lansiranje je moguće 2026.godine.
FER-ovci planiraju i izgradnju satelita, a ova priča potvrđuje kako Hrvatska ima fantastične znanstvenike koji uz dobru podršku, mogu razvijati i svemirsku tehnologiju poput svjetskih velesila.
