Posebno je zanimljivo da klub tvrdi kako novac prikupljen od skupih ulaznica za Amerikance ne zadržava za sebe, nego ga dijeli zaposlenicima pogođenima rastom troškova života i stanarina.
1
Posebno je zanimljivo da klub tvrdi kako novac prikupljen od skupih ulaznica za Amerikance ne zadržava za sebe, nego ga dijeli zaposlenicima pogođenima rastom troškova života i stanarina.
Noćni klub Japan u Mexico Cityu ovih je dana postao globalna viralna tema nakon što je američkim državljanima počeo naplaćivati gotovo 300 dolara za ulaz, dok Meksikanci, Latinoamerikanci i ostali stranci plaćaju višestruko manje cijene. Iza bizarnog cjenika ne krije se marketinški trik nego puno ozbiljnija priča o gentrifikaciji, digitalnim nomadima, rastu cijena stanova i sve većem bijesu lokalnog stanovništva prema bogatim strancima koji posljednjih godina preoblikuju Mexico City.
Klub Japan, smješten u četvrti Roma Norte, objavio je kako je puna cijena ulaza 5.000 meksičkih pesosa, odnosno oko 300 američkih dolara, ali da gotovo svi osim Amerikanaca dobivaju ogromne popuste. Građani drugih država plaćaju oko 20 dolara, Meksikanci i Latinoamerikanci oko 14 dolara, dok studenti i profesori ulaze za simboličnih 150 pesosa, objavio je The Giuardian.
‘Nije da Amerikancima naplaćujemo više. Samo ne dobivaju popust’, napisao je klub u objavi koja je u nekoliko dana prikupila desetke tisuća reakcija na društvenim mrežama.
Vlasnik kluba Federico Crespo otvoreno je rekao da je riječ o političkoj gesti usmjerenoj protiv politike Donalda Trumpa, ali i protiv onoga što mnogi stanovnici Mexico Cityja vide kao ‘američko preuzimanje grada’.
‘Ovo je odgovor na godine uvreda prema Meksiku’, rekao je Crespo za Guardian.
No pravi razlog eksplozije podrške toj odluci leži puno dublje od samog Trumpa.
Mexico City posljednjih je godina postao jedno od najpopularnijih odredišta za američke digitalne nomade, freelancere i remote radnike. Tijekom pandemije tisuće Amerikanaca počele su masovno dolaziti u četvrti poput Rome Norte i Condese jer su ondje mogli živjeti znatno jeftinije nego u New Yorku, Los Angelesu ili Austinu, a pritom raditi za američke plaće.
Posljedice su brzo postale vidljive.
Stanarine su eksplodirale, broj Airbnb apartmana drastično je narastao, lokalni stanovnici počeli su se iseljavati iz vlastitih kvartova, a mnogi dijelovi grada počeli su se prilagođavati novoj publici. U nekim dijelovima Mexico Cityja danas se, prema pisanju Guardiana, engleski čuje gotovo jednako često kao i španjolski.
Meksikanci sve češće tvrde da njihovi kvartovi postaju ‘kulise za strance’.
Kafići i restorani mijenjaju jelovnike, otvaraju se prostori prilagođeni coworking kulturi, a lokalna kultura postupno se pretvara u proizvod za globalne nomade i turiste. Upravo zato posljednjih godina rastu i prosvjedi protiv gentrifikacije. Tijekom 2025. održano je više velikih demonstracija protiv ‘turistifikacije’ grada, a pojedini prosvjedi završili su vandalizmom i grafitima poput ‘Get out of Mexico’.
Problem pritom nije specifičan samo za Meksiko.
Slične pobune posljednjih godina događaju se u Barceloni, Lisabonu, Amsterdamu i drugim gradovima koji su postali globalna središta digitalnih nomada i kratkoročnog najma. Lokalno stanovništvo sve češće tvrdi da ih bogatiji stranci izbacuju iz gradova u kojima su odrasli.
Zato je odluka kluba Japan mnogima postala simbol šire frustracije.
Posebno je zanimljivo da klub tvrdi kako novac prikupljen od skupih ulaznica za Amerikance ne zadržava za sebe, nego ga dijeli zaposlenicima pogođenima rastom troškova života i stanarina.
Na društvenim mrežama reakcije su podijeljene.
Jedni tvrde da je riječ o diskriminaciji i populizmu, dok drugi smatraju da je klub samo brutalno ogolio realnost modernih gradova u kojima globalni kapital i remote ekonomija mijenjaju čitave četvrti brže nego što lokalno stanovništvo može pratiti.
Ironično, upravo je elektronička scena nekada slovila kao prostor otvorenosti, međunarodnog povezivanja i rušenja granica.
Danas se u dijelu svjetskih metropola clubbing sve više pretvara u simbol ekonomskih nejednakosti, turistifikacije i kulturnog raslojavanja.
I zato priča o jednom klubu iz Mexico Cityja zapravo nije priča o ulaznici od 300 dolara.
To je priča o trenutku u kojem su se lokalni stanovnici počeli pitati kome njihovi gradovi uopće još pripadaju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
