Rasprava na panelu otvorila je pitanje kako promijeniti prehrambeni sustav koji istodobno proizvodi zdravstvene probleme i ovisnost o uvozu hrane. Jedan od odgovora sudionici vide u jačanju lokalne proizvodnje i kraćih lanaca opskrbe.
1
Rasprava na panelu otvorila je pitanje kako promijeniti prehrambeni sustav koji istodobno proizvodi zdravstvene probleme i ovisnost o uvozu hrane. Jedan od odgovora sudionici vide u jačanju lokalne proizvodnje i kraćih lanaca opskrbe.
Hrvatska uvozi gotovo 90 posto hrane, a istodobno je među europskim državama s najvišom stopom prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Više od milijun građana ima problema s debljinom, a posebno zabrinjava podatak da je svako treće dijete u dobi od osam do devet godina prekomjerno teško ili pretilo. Upravo su ti alarmantni podaci bili povod raspravi na panelu ‘Lokalno. Zdravo. Naše’, održanom ove subote u šibenskom Tunelu u sklopu znanstveno-stručnog skupa ‘8. dani kliničke prehrane’.
Prema podacima predstavljenima na skupu, oko 35 posto muškaraca i 28 posto žena u Hrvatskoj je pretilo, dok čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Situacija je posebno zabrinjavajuća među djecom. Rezultati posljednjeg COSI istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj 36 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, dok je europski prosjek oko 25 posto. Time se Hrvatska svrstava na četvrto mjesto u Europi po učestalosti pretilosti među djecom, uz bok Cipru, Italiji, Grčkoj, Malti i Španjolskoj.
Podatke je sudionicima predstavila prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, naglašavajući da zdravstveni sustav već sada osjeća posljedice epidemije pretilosti. Među osobama koje su preboljele moždani udar, prekomjernu tjelesnu masu ima 66 posto muškaraca i 75 posto žena, a slični trendovi prisutni su i kod osoba s povišenim krvnim tlakom te kod oboljelih od šećerne bolesti tipa 2.
Rasprava na panelu otvorila je pitanje kako promijeniti prehrambeni sustav koji istodobno proizvodi zdravstvene probleme i ovisnost o uvozu hrane. Jedan od odgovora sudionici vide u jačanju lokalne proizvodnje i kraćih lanaca opskrbe.
Dr. Irena Ateljević, međunarodno priznata stručnjakinja za regenerativni razvoj i održivi turizam, istaknula je da lokalni prehrambeni sustavi mogu značajno smanjiti troškove logistike, ambalažnog otpada i emisija CO₂. Prema studiji provedenoj u Šibensko-kninskoj županiji, takvi modeli mogu smanjiti logističke troškove i do 60 posto. Unatoč rekordnim turističkim brojkama posljednjih godina, Hrvatska i dalje uvozi gotovo 90 posto hrane, što pokazuje koliko je domaći proizvodni potencijal nedovoljno iskorišten.
Poseban problem istaknula je Ivana Mehić, proizvođačica mlijeka i mliječnih proizvoda. Kako je navela, mali proizvođači teško konkuriraju industrijskoj proizvodnji i velikim trgovačkim lancima, ponajprije zbog nižih cijena industrijskih proizvoda i snažnog marketinga. Uz to, dostavne platforme od proizvođača često traže i do 30 posto provizije, što je za male OPG-ove neodrživo. Kao jedno od mogućih rješenja navela je suradnju s lokalnim trgovinama koje bi otkupljivale proizvode uz prihvatljive marže.
Mehić upozorava i na promjene u prehrambenim navikama, posebno među mladima. Sve manje ljudi kuha kod kuće, dok se sve više konzumiraju gotova jela i brza hrana, što dodatno pogoršava problem pretilosti među djecom i mladima.
O važnosti raznolikije i nutritivno bogate prehrane govorio je i Roko Buneta, proizvođač mikrozelenja. Riječ je o mladim izdancima povrća, žitarica i jestivog cvijeća koji se beru u ranoj fazi rasta, kada imaju znatno veću nutritivnu vrijednost. Prema njegovim riječima, nutritivna vrijednost mikrozelenja može biti i 40 do 60 puta veća nego kod iste biljke u punoj zrelosti. Ipak, i u tom segmentu proizvodnje najveći izazov ostaje distribucija i stabilna potražnja, osobito izvan turističke sezone.
Na panelu je sudjelovao i Rudolf Štefan, chef i vlasnik šibenskog restorana Pelegrini, koji smatra da lokalne i sezonske namirnice ne bi smjele biti luksuz nego standard. Prema njegovim riječima, gastronomija ima važnu edukativnu ulogu jer kroz kvalitetne i sezonske namirnice može potaknuti ljude na uravnoteženiji odnos prema hrani i zdravlju.
Sudionici panela složili su se da je povezivanje poljoprivrede, gastronomije i turizma jedan od ključnih koraka prema održivijem prehrambenom sustavu. Takav model mogao bi ojačati lokalno gospodarstvo, osigurati stabilnije tržište za domaće proizvođače i dugoročno doprinijeti zdravlju stanovništva.
