Povodom Međunarodnog dana kastracije slobodnoživućih mačaka, obilježenog proteklog tjedna, udruga Prijatelji životinja pozvala je sve hrvatske gradove i općine da aktivnije i sustavnije provode program ‘Uhvati – Kastriraj – Vrati’ kako bi se smanjio broj napuštenih mačaka i spriječila njihova patnja na ulicama.
Iz udruge upozoravaju da problem nekontroliranog razmnožavanja nije moguće riješiti isključivo udomljavanjem te ističu kako je kastracija jedina dugoročno učinkovita mjera koja istovremeno štiti životinje i smanjuje troškove lokalnih zajednica.
Posebno upozoravaju na podatak koji pokazuje razmjere problema – jedna mačka i njezino potomstvo tijekom sedam godina mogu rezultirati populacijom od čak 420.000 mačića. Budući da mačke mogu imati više okota godišnje, velik broj životinja završava na ulici, bez mogućnosti trajnog zbrinjavanja.
‘Jasno je da je nemoguće sve te životinje zbrinuti i udomiti. Velik broj njih završava na ulici, gdje žive kao slobodnoživuće mačke. Takve mačke ne smiju se razmještati, a teško se udomljuju, zbog čega je kastracija jedino učinkovito i trajno rješenje’, poručuju Prijatelji životinja.
Život slobodnoživućih mačaka često je obilježen gladi, bolestima, borbama za teritorij i čestim stradanjima pod kotačima automobila ili zbog trovanja. Napuštene i nekastrirane mačke nastavljaju se razmnožavati, a velik broj mačića ne doživi odraslu dob zbog pothranjenosti i neliječenih bolesti.
U udruzi navode kako kastracija prekida taj ciklus, smanjuje širenje zaraznih bolesti i poboljšava zdravstveno stanje životinja. Mačke koje nisu iscrpljene stalnim razmnožavanjem imaju stabilnije ponašanje, manji rizik od ozljeda i bolji imunitet.
Prijatelji životinja zato pozivaju gradove i općine da financiraju kastraciju i slobodnoživućih i skrbničkih mačaka te taj trošak promatraju kao ulaganje, a ne kao rashod.
‘Financiranje kastracija dugoročno smanjuje troškove lokalnih zajednica jer se smanjuje broj napuštenih životinja koje je potrebno zbrinuti. Riječ je o jednoj od rijetkih mjera koja istodobno smanjuje patnju životinja i rasterećuje proračun’, ističu.
Kao važan dio rješenja navode i organizirana hranilišta koja bi lokalne zajednice trebale urediti kao dio sustavnog upravljanja populacijom slobodnoživućih mačaka, uz kontinuiranu edukaciju građana o odgovornom skrbništvu.
Više informacija dostupno je u brošuri ‘Kastracijom do smanjenja napuštenih životinja’, koja sadrži i upute o pravilnom označavanju kastriranih slobodnoživućih mačaka zarezivanjem vrha lijeve uške. Građani koji žele pomoći mogu putem stranice Prijatelja životinja prijaviti kastraciju po povoljnijim cijenama. (Zelena Hrvatska)
