Dana 1. kolovoza 2024. godine na snagu je stupila Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (AI), poznatija kao Akt o umjetnoj inteligenciji (AI akt) – prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu. O tome kakve promjene i pravila za razvoj i implementaciju AI tehnologija ovaj zakon donosi novinari tportala razgovarali su s dr. sc. Karlom Kneževićem, voditeljem AI tima u Sofascoreu.
Umjetna inteligencija je tehnologija s velikim potencijalom razvoja, a zbog njezine kompleksnosti malo je ljudi može zaista razumjeti i educirano pratiti.
Može li u tome pomoći AI akt koji bi, prema definiciji, trebao jamčiti sigurnost i temeljna prava građanima Unije i tvrtkama, kao i podržati razvoj, implementaciju i prihvaćanje pouzdane umjetne inteligencije u EU? Je li moguće zaštititi prava i slobode građana, pritom osigurati transparentan i odgovoran nadzor AI-ja, te istovremeno spriječiti zlouporabu?
S prvim danom kolovoza počeli su, kaže Knežević, teći vremenski rokovi za implementaciju specifičnih odredbi navedenog akta. Tvrtke imaju rok od šest do 24 mjeseca za usklađivanje svojih AI sustava s novim tehničkim i dokumentacijskim zahtjevima.
‘Treba jasno reći da ovaj akt nije savršen i koristi određene pojmove ili definicije koje nisu dovoljno precizne te su stoga podložne različitim interpretacijama. Veliko je pitanje hoće li nacionalna zakonodavstva EU-a biti usklađena u provođenju odredbi AI akta. U suprotnom, postoji opasnost da AI akt postane skup lijepih želja ili da se odredbe EU akta tumače na različite načine u pojedinoj državi članici. Države poput SAD-a, Kine ili Kanade razmatraju ili već imaju izglasane zakone koji u određenoj mjeri reguliraju AI sustave, ali ne na ovako opširan način kako to regulira AI akt’, kaže Knežević.
Smatra stoga da stupanje na snagu ovog akta ima pozitivne i negativne posljedice.
‘Pozitivne posljedice svakako su zaštita osnovnih prava i privatnosti, donekle povećanje povjerenja u AI tehnologiju te postavljanje kriterija na sigurnost i kvalitetu AI sustava. S druge strane, neke od negativnih posljedica su povećani troškovi za tvrtke jer dodatne regulacije mogu povećati troškove razvoja i implementacije, moguće usporavanje inovacija i svakako regulatorna složenost. S obzirom na vrlo brz razvoj alata koji koriste umjetnu inteligenciju, ovaj akt svakako je bio potreban’, rekao je Knežević. Cijeli članak pročitajte na stranicama tportala.