Čim se rock and roll onih davnih dana počeo s popišanih trotoara na periferiji prebacivati u bolje kvartove osvajajući frizerske salone, školske plesnjake, a nedugo zatim i stadione uz sve one groopie djevojke, travu, kokain i gomile novca od ploča, ulaznica, radijskih i TV prava, rodila se u narodu potreba za alternativnim djelovanjem. Evolucijski predvidivo, onako kako funkcionira sve oko nas, od svemira do strujnih polova, ljudskih spolova, noći i dana, crnog i bijelog poput jin&janga, neki su smrtnici imali potrebu odvajanja od stada kako bi u miru mogli brstiti svoje sa svojima, daleko od očiju drugih.
Tih šezdesetih godina prošlog stoljeća klupska scena je nastala kao spontana reakcija neprilagođenih afinitetskih srodnika koji su iz svojih zadimljenih podzemlja nalik na interijere WW2 podmornica, osvijetljenih zagasitom crvenom rasvjetom za uzbunu, kreirali trendove u muzici, modi, filmu, teatru, izdavaštvu, arhitekturi; ponekad poetično, često patetično, u nekim razdobljima opsceno, pa i zloguko, zlokobno, no uvijek pomalo baršunasto, romantično, divlje a(li) nevino.
U nadolazećim desetljećima bilo je pelina i meda, kavijara i heroina, od Factorya, preko CBGB-a, između New Yorka Velvet undergrounda i Berlina David Bowiea, Manchestera, Londona, Beograda, Zagreba, Studija 54, Tresora, Berghaina…
Bila je klupska scena i potkupljiva, razmažena, prodavala je muda pod bubrege muzičkoj industriji, iznuđivala i žderala vlastitu djecu, naricala u krvi mrtvih trudnica, tresla se u prokletstvima 27. godine i olovo istresala na svoju djecu Tupaca, ležala u rigotini Mansona, muke si kratila suicidima; i tako desetljećima, prepuštena na milost i nemilost vlastitih demona, agenata koji dilaju DJ-e po Amerikama za 60, 70, 100 tisuća eura, pod zubima krvoločnih odvjetnika i izvršnih direktora korporacija što naslijediše biznise onog prvog i svih Elvisa nakon njega.
Klupska scena je u svom nastanku bila otprilike kao ovaj aktualni trend, trend prokletih modernih klinaca bez trunke respekta za tekovine naše revolucije, koji ne žele silaziti u klubove nego idu nekamo gdje nas nema. I gdje nipošto ne žele da budemo.
Ne brsti im se u klubovima uz tu nepodnošljivu, do zla boga nezdravu buku. Ljubičasto-narančastim slamkama sižu kroz optičke kabele i znaju sve, a ako ne znaju reći će im Chat GPT.
Čim je clubbing počeo pišati u svoje staračke pelene rodila se potreba za alternativnim djelovanjem. Evolucijski predvidivo, onako kako funkcionira sve oko nas, od svemira do strujnih polova, ljudskih spolova, noći i dana, crnog i bijelog poput jinjanga, neki su smrtnici imali potrebu odvajanja od stada…
‘P L E N G’ (!) 15 je sati dragi slušatelji radio programa. ovo su vijesti:
LONDON – U 2024. godini svjedočimo alarmantnom zatvaranju noćnih klubova u Velikoj Britaniji, a prema podacima, tri kluba zatvaraju svoja vrata svaki tjedan. Noćni klubovi, koji su dugo vremena bili srce i duša britanske kulturne scene, suočavaju se s egzistencijalnom krizom. Nova kampanja britanskog Udruženja noćnih industrija (NTIA) želi podići svijest javnosti o ovom pitanju i potaknuti hitne akcije kako bi se spriječilo daljnje urušavanje ovog ključnog segmenta noćnog života, piše za magazin sigureca.hr Aurora Stella, redakcijski Chat GPT.
Prema izvješću NTIA, od početka 2024. godine zatvoreno je 65 noćnih klubova, a od lipnja 2020. do danas, brojka zatvorenih klubova iznosi nevjerojatnih 480. Na udaru su uglavnom neovisni klubovi, od kojih su mnogi opterećeni velikim dugovima, visokim troškovima održavanja i nedostatkom podrške od strane vlade.
Michael Kill, izvršni direktor NTIA, upozorio je da bi se bez hitnih vladinih intervencija cijela industrija noćnog života mogla suočiti s potpunim kolapsom.
“Ovi prostori nisu samo mjesta za zabavu. Oni su vitalni za zajednicu, kreativnost i kulturni identitet. Bez njih gubimo srce noćne scene,” izjavio je Kill.
Posebno su pogođene regije kao što su Yorkshire, gdje je 45 posto klubova zatvoreno, te Škotska i Wales, koji bilježe pad od preko 30 posto. NTIA stoga apelira na Vladu da u nadolazećem proračunu osigura olakšice u porezima i druge mjere koje bi mogle spriječiti daljnje gubitke.
Ukoliko se nešto ne poduzme ubrzo, mnogi klubovi bi mogli trajno nestati, a s njima i jedna od najprepoznatljivijih kulturnih vrijednosti Velike Britanije — scena elektroničke muzike i noćnog života.
Problem zatvaranja noćnih klubova nije samo prisutan u Velikoj Britaniji, već se širi globalno, s posebnim naglaskom na promjene u ponašanju mlađih generacija. U Australiji, više od četvrtine noćnih klubova zatvoreno je posljednjih godina, a slično se događa i u drugim zemljama. Gen Z, koji se sve više okreće alternativnim oblicima zabave, kao što su izlazak rjeđe zbog ekonomske situacije i preferiranje kućnih druženja, dodatno doprinosi ovom trendu. Smanjena konzumacija alkohola i popularnost digitalne zabave također utječu na industriju noćnog života.
Prema istraživanjima, mnogi mladi, osobito Generacija Z, izjavljuju da ne odlaze često u noćne klubove zbog financijskih pritisaka i promjena u načinu života. Umjesto izlazaka, sve više preferiraju druženja kod kuće, često spominjući visoke troškove pića, prijevoza i ulaznica kao razloge. Osim toga, mnogi ističu da preferiraju digitalne oblike zabave, poput društvenih mreža i videoigara, te su sve više svjesni važnosti mentalnog zdravlja i samobrige, što ih dodatno udaljava od klasičnih noćnih izlazaka.
U istraživanju zašto Generacija Z sve manje posjećuje noćne klubove, mladi često navode različite razloge. Neki smatraju da je noćni izlazak previše “nabaždaren” i da rijetko ispunjava očekivanja. “Noćni izlasci imaju previše hajpa, a nikad ne ispune očekivanja,” izjavila je Lauren, koja je više zainteresirana za alternativne oblike zabave, poput odlaska u pubove.
Drugi, poput Hayley, ističu da je pandemija promijenila njihov pogled na izlazak:
“Shvatila sam da mi zapravo ne nedostaju klubovi. Radije bih provela večer u pubu ili restoranu, nego čekala satima da uđem u prepun i zagušljiv klub.”
Mnogi mladi također navode ekonomske razloge, poput visokih cijena pića i prijevoza, dok su neki zabrinuti zbog potencijalnih zdravstvenih rizika.
Ove izjave odražavaju šire promjene u načinu života mladih, gdje se preferiraju intimnija, sigurnija i financijski isplativija druženja.
Hvala Aurora. Bile su to vijesti, a sada poslušajte kakvo nas vrijeme očekuje.
– Prošlo svršeno.