Po prvi put u američkoj povijesti jedan predsjednik želi odlučivati što je prikladno za izlaganje u nacionalnim muzejima, a što ne i tako preuzeti kontrolu nad nacionalnom kulturom.
Riječ je o 79-godišnjem dileru nekretnina i televizijskom voditelju Donaldu Trumpu, poduzetniku čije je bogatstvo procijenjeno na 4,59 milijardi dolara, poznatom zagovorniku obiteljskih vrijednosti koji i u svom trećem braku zagovara Hod za život, a koji je trenutačno na dužnosti američkog predsjednika.
S te pozicije upravo se počeo miješati u sadržaj najveće zbirke muzeja u Sjedinjenim Državama, prestižnog Smithsoniana u Washingtonu, što je samo još jedan napad u kulturnom križarskom ratu koji je pokrenuo otkako je ponovo uselio u Bijelu kuću.
Nešto ranije, graditelj nebodera već je učinio nešto slično u uglednoj ustanovi u Washingtonu Kennedy Centar koja, kako je obećao, neće postati woke, neće postati osviještena o rasizmu i društvenim nejednakostima.
U svojoj novoj uredbi pod naslovom ‘Obnova istine i razuma u američkoj povijesti’, Trump je upravo optužio Smithsonian da je dio ‘revizionističkog pokreta’ i da provodi ‘ideološku indoktrinaciju’ temeljenu na ‘iskrivljenim i polarizirajućim’ pričama.
A Donald ga u ime naroda želi učiniti ‘simbolom američke veličine’.
Republikanac s ograničenim mandatom u Bijeloj kući želi simbolom američke veličine učiniti muzej koji postoji gotovo dva stoljeća, ima ukupno 21 muzej pod svojim okriljem i za koji je čula vjerojatno svaka osoba na planeti koja je završila četiri razreda osnivne škole.
– To je objava rata povjesničarima i muzejima. Arogantno je i mučno što tvrde da imaju moć i pravo reći što je zapravo povijest i kako je treba izlagati, pisati i poučavati – kaže o tom nasrtaju aktualne administracije u Bijeloj kući David Blight, predsjednik Organizacije američkih povjesničara (OAH).
Iako skoro dvije trećine od gotovo milijardu dolara godišnjeg proračuna Smithsoniana dolazi iz saveznih fondova, Vlada nikad nije bila uključena u to što je prikladno izlagati ili ne, rekao je za AFP Robert McCoy, profesor povijesti na Sveučilištu Washington State.
– Nikada predsjednik nije pokušao preuzeti kontrolu – naglašava i David Blight komentirajući izvršnu uredbu u kojoj Trump naređuje ‘da se zabrani trošenje na izložbe koje ocrnjuju zajedničke američke vrijednosti i dijele Amerikance na temelju rase’.
U istoj uredbi Donald Trump nalaže svojoj vladi da utvrdi jesu li od kraja njegova prvog mandata ‘javni spomenici ili kipovi uklonjeni ili modificirani kako bi se prikazala pogrešna rekonstrukcija američke povijesti’, i ako jesu, da ih ponovno postavi.
Neki od njih, povezani s ropskom prošlošću zemlje, uklonjeni su s javnih prostora nakon masovnih antirasističkih prosvjeda potaknutih smrću Afroamerikanca Georgea Floyda kojega je te godine koljenom ugušio policajac.
Za Roberta McCoya, sve ove najave Donalda Trumpa nalikuju mehanizmima autoritarnih režima.
Kontroliranje povijesnog narativa – to je ono što je SSSR radio desetljećima – upozorava Blight.
– U Sjedinjenim Državama ne bismo trebali imati službenu povijest. Imamo otvoren, dokumentiran pristup objašnjavanju tko smo, samima sebi i svijetu. Ono što trumpisti izgleda ne razumiju jest da je većina ljudi savršeno sposobna učiti povijest prožetu sukobima – zaključuje taj povjesničar.