DeviantArt jedna je od najvećih svjetskih platformi za dijeljenje i prodaju digitalne umjetnosti koja okuplja oko 110 milijuna registriranih članova i unutar koje su, samo lani, umjetnici na prodaji sadržaja okrenuli više od 23 milijuna dolara što nadmašuje ukupnu prodaju iz prethodnih pet godina zajedno.
Prema svemu sudeći, renesansa im se dogodila zbog umjetne inteligencije koja se pojavila baš nekako u trenutku kad je platforma počela padati u zaborav i činilo se da će završiti u mračnim ladicama povijesti s web divovima poput Winampa, foruma i IRC-a. A ne da nije zamrla, nego je uskrsnula i raste bolje nego ikada.
DeviantArt je osnovan još 2000. godine, dakle bio je na mreži prije Facebooka, YouTubea, Reddita, Instagrama i praktički cijelog današnjeg društvenog interneta. Bio je golema digitalna galerija ilustratora, fotografa, slikara, dizajnera, strip-autora i svih mogućih internetskih čudaka koji su radili nešto što su smatrali umjetnošću, ma kako god devijantna bila.
A bogme je bila. Bila i ostala u svakom devijantnom poimanju umjetnosti, ako u umjetnosti devijacije uopće može biti.
Na toj platformi zapravo nikad nisu ni bili opterećeni umjetnošću, niti definiranjem što bi umjetnost smjela ili trebala biti. Tamo su istovremeno egzistirale profesionalna ilustracija, fan art, fotografija, digitalno slikarstvo, furry, fantasy, erotika, gotika, anime, nadrealizam i beskrajni eksperimenti ljudi kojima očito nije bilo dovoljno ono što su mogli pronaći u bizarnosti stvarnog svijeta.
Onda je došao generativni AI i otvorio novi svijet mašte i mogućnosti.
Dok je dobar dio kreativne industrije novu tehnologiju dočekao kao egzistencijalnu prijetnju, DeviantArt je 2022. napravio krajnje rizičan potez i pustio AI totalno unutra, beskompromisno. Pokrenuli su i vlastiti generator DreamUp, temeljen na tehnologiji Stable Diffusiona, čime nisu svi bili oduševljeni i dio stare garde bio je jako bijesan zbog toga.
Kontroverza je bila velika pa je DeviantArt morao mijenjati neka pravila. Radovi objavljeni na platformi prema zadanim postavkama dobili su oznaku kojom se autori izjašnjavaju da ne dopuštaju njihovo korištenje za treniranje vanjskih AI sustava. Korisnicima je omogućeno skrivanje sadržaja označenog kao AI, a sama platforma nastavila je dopuštati objavljivanje takvih radova.
Koliko je promjena bila velika vidi se i iz znanstvenog istraživanja predstavljenog na konferenciji CHI 2024. u kojem su analizirali više od 235.000 objava na DeviantArtu od kolovoza 2020. do studenoga 2023. i identificirali vrlo jasan trenutak promjene 2022. godine, kada je udio AI sadržaja počeo snažno rasti.
Istraživači su zabilježili i promjene u ponašanju autora, posebno u korištenju novih komercijalnih mogućnosti i promociji vlastitog sadržaja. Generativna umjetnost počela je mijenjati i ekonomiju zajednice, a nekoliko godina poslije rezultat toga vidi se i u brojkama.
DeviantArt navodi da danas ima više od 108 milijuna članova, a izvršni direktor Moti Levy govori kako će uskoro doći do 110 milijuna. Bilo ih je niti 36 milijuna kad je Wix 2017. godine kupio tu platformu. Broj registriranih računa, naravno, nije isto što i broj aktivnih korisnika, što kritičari platforme redovito ističu. Uprava zato iznosi i druge pokazatelje, broj korisnika koji svakodnevno prate autore od 2019. učetverostručio se, a broj dnevnih spremanja radova među favorite narastao je dva i pol puta.
Još je zanimljiviji novac. Autori su tijekom 2025. preko DeviantArta ostvarili više od 23 milijuna dolara prodaje, a kompanija tvrdi da je to više nego tijekom prethodnih pet godina zajedno. Platforma danas omogućuje prodaju radova, narudžbe, pretplate na autore, ekskluzivne sadržaje i druge modele kojima publika izravno plaća kreatore.
Renesansi je pomogla i promjena poslovnog modela. DeviantArt je ukinuo klasične oglase trećih strana, proširio alate za prodaju i pretplate te izgradio čitav mali ekosustav za ljude koji proizvode vizualni sadržaj. Umjetna inteligencija postala je važan dio te transformacije, a Levy odluku da je prihvate danas otvoreno opisuje kao ispravnu.
Dovoljno je nakon nekoliko godina ponovno otvoriti DeviantArt i vidjeti nešto što poslovne brojke teško mogu opisati. Prošla su vremena kada je AI art uglavnom izgledao kao beskrajna rijeka karakterističnih ranih Midjourney slika, savršenih žena, fantastičnih ratnika i gradova sa 17 mjeseca na nebu.
Tehnologija je sazrela, a s njom i ljudi koji je koriste. Danas tamo nastaju autori s vlastitim vizualnim jezikom, čitave serije i izmišljeni svjetovi. Fotorealizam se miješa s ilustracijom, modom, stripom, pornografijom, groteskom, dizajnom, fantasyjem i stvarima kojima je teško pronaći ime. Netko s dovoljno mašte može realizirati ideju za koju bi prije trebao fotografa, modele, scenografiju, kostimografa, ilustratora, 3D umjetnika i nekoliko dana rada u Photoshopu.
Naravno, golema proizvodnja donijela je i spektakularnu količinu AI smeća. Generativni modeli omogućili su čovječanstvu da proizvodi kič industrijskom brzinom kakvu prethodne civilizacije nisu mogle ni sanjati. U toj poplavi događa se, međutim, i nešto puno zanimljivije, tehnička udaljenost između ideje u nečijoj glavi i slike na ekranu nikada nije bila manja.
To je možda i najzanimljiviji dio cijele priče. Generativni AI radikalno je povećao broj ljudi koji svoje ideje mogu pretvoriti u sliku, a DeviantArt je postao golemi izlog posljedica. Ima tamo nepreglednog smeća, ali i eksplozije neobične, divlje, nastrane i ponekad potpuno sulude kreativnosti kakvu je prije bilo mnogo teže proizvesti.
Stara svađa zbog toga nije završila. Dio tradicionalnih autora smatra da je DeviantArt preplavljen AI sadržajem, žale se na filtere i pogrešno označavanje radova, a osporavaju i impresivne brojke registriranih korisnika tvrdeći da uključuju stare račune i botove. Objava rekordnih rezultata početkom 2026. ponovno je rasplamsala iste rasprave među korisnicima.
Sve se to događa na platformi koja je prije nekoliko godina već izgledala kao fosil ranog interneta, a danas je ponovno neuredna, čudna, kontroverzna, ponekad genijalna i povremeno potpuno poremećena. Drugim riječima, ponovno izgleda kao internet ili barem kao intrernet kakav je nekad bio.
