BookTok je nova knjižara: Kako je kratki video postao moćan prodavač knjiga

BookTok nije samo promijenio način na koji se knjige reklamiraju. Nekada je put vodio od izdavača preko knjižare i kritičara prema publici. Danas se često događa obrnuto.
BookTok je nova knjižara: Kako je kratki video postao moćan prodavač knjiga
Ella Hasel, ilustracija

Nešto je pomalo paradoksalno u činjenici da je jedna od najbržih platformi današnjice postala jedan od najmoćnijih promotora jedne od najsporijih aktivnosti: čitanja. TikTok je mjesto nekoliko sekundi pažnje, brzog scrollanja i stalnog prebacivanja s jednog sadržaja na drugi, ali upravo je ondje izrasla jedna od najutjecajnijih čitateljskih zajednica posljednjih godina. BookTok danas više nije samo hashtag pod kojim ljudi pokazuju što čitaju. On prodaje knjige, vraća stare naslove na ljestvice, stvara autore, mijenja žanrovske trendove i sve više utječe na odluke izdavača.

Kako taj fenomen izgleda iz domaće perspektive dobro zna Ella Hasel, kreatorica profila Knjiški recenzeRAJ i voditeljica podcasta o knjigama, koja je svoj blog pokrenula 2021., dok je kretala u prvi razred srednje škole. Tada, kaže, nije imala osjećaj da je hrvatska knjiška zajednica na društvenim mrežama ni približno razvijena kao danas.

BookTok je nova knjižara: Kako je kratki video postao moćan prodavač knjiga
Ella Hasel, privatni arhiv

‘Jednostavno mi se sviđalo imati mjesto na internetu gdje mogu slobodno govoriti o knjigama koje sam pročitala, dijeliti recenzije i preporuke na razne naslove koji su prolazili kroz moje ruke. Tek kasnije, kako je zajednica rasla, shvatila sam koliko postaje ozbiljnija i koliko znači mojim čitateljima, ali i meni samoj. Moram priznati da su upravo mladi u Hrvatskoj ta BookTok publika o kojoj govorimo, jer i oni sami redovito u komentarima dijele svoje preporuke na knjige’, kaže Hasel.

Domaći BookTok danas, dodaje Ella, ima znatno više kreatora nego prije nekoliko godina, a s njihovim brojem raste i broj čitatelja. Najvidljivija je strana literatura, posebice knjige na engleskom, dok među žanrovima dominiraju fantasy i romantasy. No, Ella se ne libi predstavljati i druge žanrove.

Od preporuke do bestselera

U svijetu je taj utjecaj već odavno mjerljiv u milijunima primjeraka. Na ključnim europskim tržištima tijekom 2025. prodano je više od 50 milijuna knjiga povezanih s BookTok preporukama, u vrijednosti od oko 800 milijuna eura. Samo u Njemačkoj prodano ih je 28 milijuna, a više od trećine ispitanika od 16 do 39 godina kaže da nove knjige otkriva upravo preko BookToka. U Velikoj Britaniji je tijekom iste godine s BookTokom bilo povezano više od 11 milijuna prodanih knjiga i oko 86 milijuna funti prihoda.

No BookTok nije promijenio samo količinu prodanih knjiga, nego i njihovu životnu putanju. Colleen Hoover dobar je primjer. Njezin roman ‘It Ends With Us’ objavljen je 2016., a nakon prvog vala interesa prodaja se smirila. Nekoliko godina kasnije BookTok ga je ponovno otkrio i pretvorio u globalni fenomen. Izdavač je zbog nove potražnje morao višestruko obnavljati nakladu, a knjiga se vratila među najprodavanije naslove kao da je tek izašla.

Još je zanimljiviji slučaj ‘The Song of Achilles’ Madeline Miller. Roman iz 2011. desetljeće kasnije dobio je novu publiku preko TikToka i ponovno završio među najtraženijim naslovima. Takvi su slučajevi izdavačima pokazali da backlist više nije mrtva zona kataloga. Knjiga može biti godinama gotovo nevidljiva, a onda je nova generacija čitatelja otkrije i tretira kao vlastiti novitet.

BookTok može oživjeti čak i knjige za koje nitko razumno ne bi očekivao da će postati viralne. Književna zagonetka ‘Cain’s Jawbone’ Edwarda Powysa Mathersa prvi je put objavljena 1939., a više od osamdeset godina kasnije TikTok korisnici počeli su snimati pokušaje njezina rješavanja. Prema podacima BookNet Canada, prodaja je između 2019. i 2022. porasla za više od 235 tisuća posto. To je možda najčišći dokaz da BookTok ne funkcionira samo kao reklamni kanal za novitete, nego kao ogroman stroj za ponovno otkrivanje.

Kad žanr postane identitet

Druga velika promjena vidi se u tome kako se o knjigama govori. Klasičnu recenziju često zamjenjuje emocija ili vrlo jednostavna reakcija: ‘ova me knjiga uništila’, ‘nisam spavala dok je nisam završila’, ‘slow burn’, ‘enemies to lovers’, ‘found family’. Knjiga se više ne predstavlja nužno kroz stil, književnu tradiciju ili kritičku procjenu, nego kroz osjećaj koji bi trebala izazvati.

Upravo je zbog toga BookTok posebno pogodovao romanceu, fantasyju, romantasyju i YA naslovima. Sarah J. Maas možda je najbolji primjer autora čija se popularnost pretvorila u mnogo širi kulturni fenomen. Njezini serijali, posebno ‘A Court of Thorns and Roses’, postali su jedan od simbola romantasy eksplozije, a Bloomsbury je rast publike otvoreno povezivao s viralnošću na društvenim mrežama.

Hasel primjećuje isti obrazac i u Hrvatskoj. Globalni trendovi vrlo brzo prelaze na domaći BookTok, pogotovo zato što mladi sve češće čitaju izravno na engleskom.

‘Knjige koje su već popularne na stranim BookTokovima često nastave biti popularne i kod nas, jer sve više mladih prati BookTok iz nekoliko različitih perspektiva i čita na engleskom jeziku. Izdavaštvo u Hrvatskoj isto tako prati stranu publiku i kako ona reagira na određene autore i njihove knjige, pa se tako knjige prevode na hrvatski jezik. Vjerujem i da naši izdavači prate kako hrvatski BookTokeri predstavljaju strane naslove i koliko publika kupuje iste nakon preporuka.’

BookTok kao radar izdavača

Tu BookTok prestaje biti samo mjesto preporuke i postaje rani signal potražnje. Domaći izdavači već osjećaju tu promjenu: u Znanju su ranije isticali da mladi snažno reagiraju kada naslov koji već poznaju s TikToka napokon dobije hrvatski prijevod, a kao primjer navodili su knjigu ‘Crvene zastavice, zelene zastavice’ Alija Fenwicka, čije je hrvatsko izdanje izašlo paralelno s engleskim.

Hasel ipak upozorava da se ne može govoriti o jedinstvenoj strategiji domaćih nakladnika. Neki se drže provjerenih žanrova i publike, drugi svjesno love BookTok hitove, a društvene mreže općenito su povećale pritisak tržišta za stalnim dotokom novih naslova.

‘Odgovor na to jesu li izdavači počeli drukčije birati i promovirati knjige zbog BookToka zaista ovisi od izdavača do izdavača. Postoje oni koji godinama izdaju samo naslove koji njima najbolje prolaze, primjerice beletristiku, i oni koji nastoje izdavati BookTok hitove, u koje spadaju ponajviše žanrovski romani i publicistika. Ipak, smatram da se interes za knjigom i pokretanjem novih naklada povećao jer tržište konstantno traži nove naslove i autore, pa su društvene mreže doprinijele i popularizaciji domaćih naslova i njihovih autora na hrvatskoj sceni.’

Domaći izdavači pritom se sve češće pokušavaju uključiti i izravno na TikTok. Alfa, Hoću knjigu, Mozaik knjiga, Znanje, Profil, Fraktura, Egmont, V.B.Z. i drugi imaju ili su imali profile na toj platformi, iako se njihova aktivnost i način komunikacije razlikuju. Analiza Bookse ranije je Mozaik knjiga izdvajala kao jedan od aktivnijih primjera upravo zato što nije ostao samo na klasičnoj reklami, nego je pokušavao proizvoditi sadržaj prilagođen jeziku platforme.

Može li domaći autor postati viralan?

To je možda i jedno od zanimljivijih pitanja za hrvatsko tržište. Ako se na BookToku dominantno govori o stranoj literaturi, imaju li domaći autori uopće istu šansu? Hasel smatra da odgovor više ovisi o ljudima koji preporučuju nego o samom algoritmu.

‘Ako ste osoba koja ima veliku gledanost i ljudi čitaju knjige na vašu preporuku, knjiga domaćeg autora lako može postati viralna zbog vaše preporuke, a isto vrijedi i za strane autore. Koliko sam ja uspjela vidjeti, na TikToku se više preporučuju ne samo strani autori, nego općenito strana literatura i čitanje na stranim jezicima, dok na drugim platformama poput Instagrama i Facebooka prije možete vidjeti preporuke na domaće autore. Ja se trudim u podjednakoj mjeri preporučivati i domaće i strane autore, jednako koliko ih i čitam.’

BookTok je nova knjižara: Kako je kratki video postao moćan prodavač knjiga
Ella Hasel. privatni arhiv

Viralan naslov pritom ne mora uvijek imati iza sebe veliku kampanju. Nekad ga pogura način na koji je predstavljen, nekad već postojeća popularnost autora, reizdanje, upečatljiva naslovnica ili jednostavno trenutak u kojem algoritam i publika odrade svoje. Upravo zbog toga BookTok mijenja odnos moći: izdavač više nije jedini koji odlučuje koja će knjiga dobiti pažnju.

Preporuka nije isto što i kritika

Jedna od najčešćih rasprava oko BookToka tiče se pitanja je li riječ o novoj književnoj kritici. Hasel tu povlači vrlo jasnu granicu.

‘Kritika je ipak nešto više, ozbiljnije i instanca za koju je potrebno obrazovanje te ju nikako i nikada ne bih uspoređivala s videima ili tekstovima u obliku recenzija na društvenim mrežama, gdje laici ostavljaju svoje preporuke na knjige.’

To možda najbolje objašnjava i samu logiku BookToka. Njegova snaga nije u tome što zamjenjuje kritičara, nego u tome što čitatelju daje osjećaj preporuke ‘od osobe poput mene’. Upravo je ta horizontalnost jedan od razloga zašto influencer može imati snažniji učinak na kupnju knjige od klasične recenzije u mediju.

Hasel otvoreno priznaje da mnogi ljudi danas više vjeruju influencerima nego tradicionalnim autoritetima, što ne smatra nužno pozitivnim razvojem, ali ga vidi kao činjenicu suvremene medijske kulture.

‘Postoje mnogi ljudi koji više vjeruju influencerima nego stvarnim autoritetima. Tom izjavom to ne pozdravljam i ne podržavam, ali to je nažalost suvremena činjenica u našem društvu koju sam odlučila iskoristiti u dobre svrhe, time što preporučujem prave vrijednosti u našem društvu, među kojima je i kultura čitanja. Ne bih rekla da postoje problematični aspekti BookToka, tu zajednicu držim pozitivnom, baš iz razloga što se u njoj ne mogu tako često pronaći negativni komentari.’

I upravo tu možda leži najveći paradoks cijelog fenomena. Platforma koju se često optužuje da skraćuje pažnju milijune mladih istodobno ih uvjerava da kupe roman od 500 stranica. Scrollanje nije ukinulo čitanje, nego ga je pretvorilo u društveni ritual: knjiga se čita nasamo, ali se potom pokazuje, komentira, preporučuje, raspravlja i uspoređuje s iskustvima drugih.

BookTok zato nije samo promijenio način na koji se knjige reklamiraju. Promijenio je i put kojim knjiga dolazi do čitatelja. Nekada je put vodio od izdavača preko knjižare i kritičara prema publici. Danas se često događa obrnuto: publika pronađe naslov, pretvori ga u hit, a izdavači tek onda pokušavaju sustići ono što se već dogodilo u feedu.

BookTok je nova knjižara: Kako je kratki video postao moćan prodavač knjiga'Ovaj tekst objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.'

PromoAdriatic Pulse: Ruben Karapetyan i Triton u Tunelu, 5. prosinca
PromoAI.Tee na RatCatovom YouTube kanalu
PromoLove Spells, najava eventa
Aktualno