Tom se vraća: Myspace planira povratak kao društvena mreža protiv algoritama

Prije nego što su društvene mreže počele predviđati što želimo gledati, postojao je Myspace. Profil se nije dobivao gotov: trebalo ga je urediti, obojiti, napuniti fotografijama i glazbom. Popis ‘Top 8’ prijatelja mogao je izazvati ozbiljne svađe, pjesma koja bi automatski zasvirala pri otvaranju profila govorila je više od biografije, a prvi prijatelj svima je bio Tom.

Više od dvadeset godina poslije, Myspace se sprema za još jedan povratak. Aktualni vlasnici platforme, braća Tim i Chris Vanderhook, potvrdili su u dokumentarnom filmu ‘Myspace’ redatelja Tommyja Avallonea da namjeravaju ponovno pokrenuti nekada najveću društvenu mrežu na svijetu.

‘Još uvijek posjedujemo Myspace. Trenutačno smo čuvari njegova brenda i ponovno ćemo ga pokrenuti. Samo čekamo pravi trenutak. A ako taj pokušaj ne uspije, pokušat ćemo ponovno’, poručili su.

Konkretan datum povratka, izgled platforme i popis funkcija još nisu objavljeni. Nije službeno potvrđeno ni da će nova verzija u potpunosti odbaciti algoritamski odabrane sadržaje. Ipak, cijela se priča sve jasnije oblikuje oko ideje Myspacea kao suprotnosti današnjim mrežama – mjesta na kojem korisnik ponovno uređuje vlastiti kutak interneta, bira što prati i otkriva glazbu bez beskonačne trake sadržaja optimizirane za zadržavanje pažnje.

Društvena mreža iz vremena prije ‘engagementa’

Myspace su 2003. pokrenuli Tom Anderson, Chris DeWolfe i Aber Whitcomb. U samo nekoliko godina postao je središte internetske kulture i ključno mjesto za otkrivanje nove glazbe. Adele, Arctic Monkeys, Lily Allen i brojni drugi izvođači ondje su pronašli ranu publiku, dok su milijuni korisnika prvi put dobili mogućnost javno oblikovati vlastiti digitalni identitet.

Na vrhuncu 2008. godine platforma je privlačila oko 115 milijuna posjetitelja mjesečno. No Facebook je ponudio čišće, jednostavnije i ujednačenije iskustvo. Myspaceove šarene pozadine, automatska glazba, animacije i profili pretrpani kodom, nekoć njegova najveća prednost, počeli su izgledati kao digitalni nered.

Slijedili su odlazak korisnika i oglašivača, promjene vlasnika te pokušaji redizajna koji nisu vratili staru popularnost. Braća Vanderhook preuzela su Myspace 2011. i dvije godine poslije predstavila potpuno novu verziju, snažno usmjerenu na glazbu i zabavu. Ni angažman Justina Timberlakea nije pomogao. U dokumentarcu priznaju da su u pokušajima oživljavanja platforme izgubili više od 150 milijuna dolara.

Može li mreža bez algoritma uspjeti 2026.?

Vrijeme za povratak možda nikada nije bilo zanimljivije. Korisnici su sve umorniji od beskonačnog pomicanja ekrana, sadržaja oblikovanog za izazivanje bijesa i algoritama koji odlučuju što će vidjeti. Istodobno raste zanimanje za privatne Discord zajednice, newslettere na Substacku, analogne fotoaparate, vinil, stare mobitele i estetiku ranih 2000-ih.

Myspace bi upravo tu mogao pronaći svoj novi prostor: ne kao suparnik TikToku ili Instagramu, nego kao njihova suprotnost. Umjesto algoritamskog feeda – kronološke objave. Umjesto univerzalnog predloška – osobni profil. Umjesto natjecanja za viralnost – glazba, prijatelji i manje zajednice. Umjesto da platforma odlučuje što je važno – korisnik ponovno bira.

Analitičarka Kate Winick iz Forrester Researcha smatra da uzbuđenje zbog povratka Myspacea odražava nostalgiju za ‘analognijim’ razdobljem interneta, kada algoritmi nisu u tolikoj mjeri upravljali našom pažnjom. Korisnici, kaže, sve češće traže manje, privatnije i osobnije digitalne prostore.

No nostalgija sama po sebi nije poslovni model. Generacija koja pamti Myspace danas ima karijere, obitelji i malo vremena za stvaranje još jedne digitalne navike. Mlađi korisnici možda vole estetiku 2000-ih, ali odrasli su uz brzinu TikToka, jednostavne aplikacije i trenutačne preporuke. Izvorni Myspace od njih je tražio trud: uređivanje profila, traženje glazbe i aktivno posjećivanje stranica prijatelja. Upravo bi taj trud mogao biti osvježenje – ili razlog za novo odustajanje.

Povratak glazbi i osobnosti

Najlogičniji put za novi Myspace vodi preko njegova starog identiteta. Platforma teško može nadmašiti TikTok u kratkim videima, Instagram u influencerima ili YouTube u količini sadržaja. Ali još uvijek posjeduje ime koje milijune ljudi podsjeća na vrijeme kada društvene mreže nisu izgledale jednako.

Glazba bi ponovno mogla biti u središtu: profilne pjesme, stranice izvođača, lokalne scene, preporuke prijatelja i organsko otkrivanje glazbe. Povratak ‘Top 8’ prijatelja također bi odmah stvorio prepoznatljivu razliku u odnosu na bezlične popise s tisućama pratitelja.

Takav Myspace ne bi morao postati najveća društvena mreža. Mogao bi opstati kao manja platforma za glazbenike, kreativce i korisnike kojima je dosta neprekidnog optimiziranja vlastite osobnosti za algoritam.

Ipak, morao bi riješiti pitanje zarade. Oglašivači ulažu u Meta, Google i TikTok zato što ondje dobivaju goleme količine podataka, precizno ciljanje i dokazive rezultate. Myspace bi morao privući dovoljno aktivnih korisnika da postane komercijalno održiv, a da pritom ne uvede upravo one metode praćenja i manipuliranja pažnjom od kojih se pokušava odmaknuti.

Ne treba pobijediti Facebook

Myspace se ne vraća u isti internet iz kojeg je nestao. Danas ne mora ponovno srušiti Facebook niti postati početna stranica cijele generacije. Dovoljno bi bilo pronaći publiku koja želi nešto drukčije. Možda je upravo to njegova prilika. Stari Myspace izgubio je jer je pokušao postati uredniji, moderniji i sličniji konkurenciji. Novi bi mogao uspjeti jedino ako ponovno postane neuredan, osoban i pomalo čudan – ali ovaj put dovoljno jednostavan za korištenje.

Za sada, povratak postoji tek kao najava. Ali sama činjenica da je ideja izazvala toliko zanimanja govori nešto o stanju društvenih mreža 2026. godine. Korisnici možda ne žele nužno stari Myspace. Žele osjećaj koji je predstavljao: internet na kojem nisu bili publika algoritma, nego autori vlastitog prostora.