Opasni otpad neće na Bikarac jer energane tamo nema, ali nakon Gospića znamo koliko Hrvatskoj takvi pogoni trebaju

Afera s desecima tisuća tona otpada ilegalno zakopanog na području Gospića i drugih dijelova Hrvatske ponovno je otvorila pitanje što Hrvatska uopće radi s otpadom koji se ne može reciklirati.

Opasni otpad neće na Bikarac jer energane tamo nema, ali nakon Gospića znamo koliko Hrvatskoj takvi pogoni trebaju
Ilustracija
Opasni otpad neće na Bikarac jer energane tamo nema, ali nakon Gospića znamo koliko Hrvatskoj takvi pogoni trebaju

Nemamo nikakve ozbiljne pogone za to, infrastruktura otpada općenito nije bajna obradu, a jedino je grad Šibenik inicijativom da gradi modernu energanu pokazao zanimanje da se nešto napravi u tom pravcu.

Lokalni mediji koji prate razvoj tog projekta podsjećaju da je energana na Bikarcu daleko od realizacije i da, bude li se uopće gradila, neće biti dovršena još godinama.

Šibenski kanal i Šibenik News navode podatak da Hrvatska godišnje izvozi više od 100.000 tona komunalnog i oko 50.000 tona opasnog otpada, uz trošak između 40 i 80 milijuna eura. Upravo je slučaj Gospić pokazao i drugu stranu tog posla, koliko zbrinjavanje otpada može biti unosno kada završi izvan legalnog sustava.

U Šibeniku je zasad najdalje otišla ideja o gradnji postrojenja za energetsku oporabu otpada. Za potencijalnu energanu na Bikarcu izrađuje se studija izvodljivosti, dok je Studija utjecaja na okoliš poslana Ministarstvu zaštite okoliša na ocjenu.

Direktor CGO-a Bikarac Robert Podrug kaže da izrađivači studija ozbiljno rade na projektu i poštuju dogovorene rokove.

– Jako im je stalo da se za jedan takav projekt, koji u Hrvatskoj ne postoji, zaista ozbiljno pripremi sva dokumentacija i da on zaživi – rekao je Podrug.

Istodobno se u dijelu javnosti pojavila tvrdnja da bi u budućoj šibenskoj energani mogao završiti opasni otpad iz Like. Oba šibenska medija takvu mogućnost odbacuju već zbog vremenskog slijeda. Otpad otkriven u Lici mora biti saniran znatno prije nego što bi energana na Bikarcu uopće mogla biti izgrađena, što se, ako projekt prođe sve procedure, ne očekuje još najmanje pet ili šest godina.

Važnije je pitanje što bi se u takvoj energani zapravo spaljivalo. Peter Kling iz finske inženjerske kompanije AFRY, koja sudjeluje u pripremi dokumentacije, objašnjava da energane nisu alternativa recikliranju nego posljednja faza sustava za otpad koji nakon recikliranja ostaje.

– Recikliranje je vrlo dobro rješenje, ali moguće ga je provoditi samo do određene mjere. Uvijek će ostati određeni ostaci iz reciklažnih centara, a mogućnosti za njihovo zbrinjavanje su ili odlaganje na odlagališta, što je najlošija opcija, ili njihova termička obrada, pri čemu se proizvode toplinska i električna energija – kaže Kling.

Prema njegovim riječima, europska postrojenja za energetsku oporabu podliježu vrlo strogim pravilima i kontinuiranom nadzoru emisija. Ako emisije prijeđu dopuštene vrijednosti, postrojenje ne može nastaviti raditi.

Upravo nakon slučaja Gospić rasprava o energani dobiva dodatni smisao. Energana neće riješiti problem opasnog otpada zakopanog u Lici, niti je tome namijenjena. Ali Hrvatska će, i nakon što razvrsta i reciklira sve što može, imati velike količine ostatnog otpada koji negdje mora završiti. Danas ga odlažemo, izvozimo i plaćamo njegovo zbrinjavanje, a slučaj Gospić pokazao je što se može dogoditi kada se između proizvođača otpada i njegova konačnog odredišta otvori prostor za ilegalan i vrlo profitabilan posao.

Postrojenje za energetsku oporabu zato nije zamjena za recikliranje, nego mogući odgovor na ono što nakon recikliranja ostane. Umjesto zakapanja ili plaćanja izvoza, taj dio otpada može se pod strogim nadzorom pretvarati u toplinsku i električnu energiju. Hoće li upravo Bikarac biti mjesto na kojem će Hrvatska prvi put napraviti takav korak, tek trebaju pokazati studije, procjena utjecaja na okoliš i dakako – građani koje treba kvalitetno educirati.

Nitko ne želi spaljivanje otpada u svom dvorištu, ali to nam je jedina budućnost. Moramo početi rješavati smeće na svim razinama i proizvoditi od njega vlastitu energiju, čistu i sigurnu. Tehnologija postoji i ako ništa drugo, kvalitetnija je od ovoga što sada imamo. Sigurnija za zdravlje i okoliš.

A.Pa.

A.Pa.

Keep in touch with our news & offers

Subscribe to Our Newsletter

Comments