Cijena kokaina najniža je u povijesti, zašto mu je na ulici godinama ista?

Zbog povijesno rekordne proizvodnje u zemljama Latinske Amerike i masovnog priljeva droge u europske luke, cijena kokaina pala je na najniže razine u posljednjih nekoliko godina, ali to se odnosi samo na veleprodaju jer mu je ulična cijena kontinuirano ista.

Cijena kokaina najniža je u povijesti, zašto mu je na ulici godinama ista?
Ilustracija
Cijena kokaina najniža je u povijesti, zašto mu je na ulici godinama ista?

Droga koju, na veliko, do prije nekoliko godina nije bilo moguće dopremiti na europski kontinent ispod 40 do 50 tisuća eura sada se može dobiti i za 15.000 eura, ali krajnji korisnici i dalje je plaćaju po redovnim cijenama od prosječnih 80 do 100 eura po gramu.

Navedeni iznos odnosi se na najpovoljniju cijenu na tržištu i to samo za dopremu robe do neke pogodne europske luke, a cijena otpreme te robe dalje po europskom kontinentu raste svakim kilometrom i penje se na prosječnih tridesetak tisuća eura po kilogramu. Toliko je, usporedbe radi, donedavno koštao transport kokaina do Rotterdama, Antwerpena ili neke treće velike europske luke.

Pojednostavljeno, to izgleda ovako. Kada dobro upućeni europski kupac dopremi u neku nizozemsku, belgijsku ili španjolsku luku više tona kokaina po cijeni od 15.000 eura po kilogramu, najbolje što može napraviti jest da svu robu utopi po cijeni od 18 do 20 tisuća eura po kilogramu. Sve drugo puno je rizičnije, odnosno skuplje.

Roba se nikad ne miješa i ne prerađuje u samoj luci niti u njezinoj neposrednoj blizini. Prvo uigrane lokalne organizacije izvlače robu iz kontejnera i šalju je u ‘sigurne kuće’ koje su obično udaljene od luke sat ili dva vožnje kroz ruralne dijelove Belgije, Španjolske ili neke treće zemlje. Taj kokain je sto posto čist i ‘tvornički’ je upakiran u ambalažu s logom proizvođača.

Uvoznik gotovo nikad ne miješa robu sam. On se samo želi riješiti svega što prije i po što boljoj cijeni pa prodaje robu dalje u paketima od 10, 50 ili sto kilograma. Kupci su regionalne bande koje, također, robu radije ne miješaju dok je ne dopreme do ciljanog tržišta jer bi bilo glupo transportirati 100 kilograma nečega što sadrži jedva 50 kila kokaina, a onda odrobijati za njega kao da si ‘pao’ sa sto. Oni su druga razina dilanja i distributeri za ostatak kontinenta.

Kilogram kokaina plaćen po cijeni od 18 do 20 tisuća eura transportira se kamionima ili automobilima s ugrađenim skrivenim prostorima, uz ogroman rizik i velike troškove organizacije pa mu cijena raste sa svakim kilometrom. Kada stigne na odredište, recimo u glavni grad Hrvatske, vrijednost mu je skočila na 35 do 40 tisuća eura. Taj kokain i dalje je besprijekorne čistoće, ali malo tko će ga kušati takvog.

Hrvatski uvoznik odmah ga, u najboljem slučaju, ‘reže’ u omjeru 1:1, odnosno na svaki kilogram dodaje još toliko kofeina, lidokaina, levamisola ili kakvog drugog smeća i dok izgovoriš riječ ‘mješalica’, kilogram već vrijedi 80.000 eura. Tako profitabilan posao možeš napraviti jedino još sa stranačkom iskaznicom u javnom energetskom sektoru gdje, recimo, prodaju plin. Samo što tamo dokazni materijal brže ispari.

Valjda dodati kako bolje organizirani likovi, kakvih je na našem prostoru sve više otkako su balkanski karteli preuzeli europsko tržište, mogu u Zagreb dopremiti robu i dosta jeftinije pa je i zarada značajno veća. Ako u mainstream medijima možemo pročitati da najbolji kupci plaćaju 26 do 28 tisuća za kilogram, onda je stvarna cijena još i niža, barem 20 do 22.000 eura.

Ono što slijedi u trećoj fazi procesa jest daljnja preprodaja do krajnjih korisnika, a ona u ovom trenutku predstavlja možda i najveći fenomen na europskoj kriminalnoj sceni. Iako mu cijena konstantno i rapidno pada, ulična cijena čvrsta je kao kamen i vrti se oko stotke, bile marke ili euri.

Iako mu je cijena nabave barem upola manja, a realno je možda i tri puta jeftiniji nego prije, kokain prkosi svim ekonomskim zakonima ignorirajući svaku logiku zakona ponude i potražnje. Jer mafija ima svoja pravila i neće dopustiti srozavanje imidža kokaina kao elitne robe i vrhunskog proizvoda. Cijena mu je na ulici ostala ista, ali je značajno povećana njegova kvaliteta i zato ga na našim ulicama ima više nego ikad i sve je dostupniji, bez obzira na cijenu.

Prije desetak godina u hrvatskom ‘bijelom’ bilo je svega dvadesetak posto kokaina, a danas ga zna biti i do 60-80 posto, što je ogromna razlika. Kupac za sto eura sada dobiva puno potentniji proizvod pa ga ne troše samo menadžeri, estradnjaci i lovaši kao prije, nego i prosječni građani vikendom.

Realno, kokain je sranje od droge i većina ga konzumira ponajviše zato što je statusni simbol. Previše je skup, nepraktičan za uporabu jer se stalno treba ‘popravljati’, a kad ga nestane, svakoj zabavi je kraj, odmah i sigurno. Samo se ugasi svjetlo i muzika stane. Od kilograma nabavljenog za 30.000 eura, ‘zaklanog’ u omjeru 1:1, vaš će diler zaraditi 170.000 eura čistog profita, a vi ćete nešto dobiti samo ako izvadite stotku za još.

A.Pancirov

A.Pancirov

Keep in touch with our news & offers

Subscribe to Our Newsletter

Comments