Vladin paket antiinflacijskih mjera, predstavljen krajem svibnja, donosi porez od 50 posto na prekomjerne profitne marže bruto dobiti srednjih i velikih poduzeća te veća davanja dijelu paušalnih obrtnika.
1
Vladin paket antiinflacijskih mjera, predstavljen krajem svibnja, donosi porez od 50 posto na prekomjerne profitne marže bruto dobiti srednjih i velikih poduzeća te veća davanja dijelu paušalnih obrtnika.
Mjere bi trebale stupiti na snagu kroz izmjene poreznog sustava, a među najglasnijim kritičarima su poduzetnici iz IT sektora koji upozoravaju da bi novi nameti mogli zakočiti ulaganja, otežati poslovanje samostalnih stručnjaka i potaknuti odlazak dijela poslova iz Hrvatske.
Vlada je paket predstavila kao odgovor na inflacijske pritiske, rast cijena energenata i snažnu domaću potražnju. Uz porezne izmjene, paket obuhvaća i nastavak regulacije pojedinih cijena, potporu energentima te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
Prema vladinom planu, porez na prekomjerne profitne marže odnosio bi se na srednje i velike pravne osobe. Bruto dobit ostvarena 2026. uspoređivala bi se s prosjekom iz 2023., 2024. i 2025. godine, uz dopušteno odstupanje od 15 posto zbog rasta produktivnosti. Dio iznad tog praga oporezivao bi se stopom od 50 posto. Iz mjere bi bili izuzeti porezni obveznici koji više od polovice prihoda ostvaruju izvan Hrvatske.
Istodobno se mijenja i oporezivanje paušalnih obrtnika. Vlada obrazlaže promjene rastom broja takvih obrta, ali i potrebom da se smanje razlike između samostalnog rada i rada kroz paušalni obrt.
Kritičari mjera, međutim, smatraju da se pod nazivom antiinflacijske politike kažnjavaju oni koji dobro posluju.
Zoran Božičević, veteran hrvatske IT scene i osnivač tvrtke AI Security, za Netokraciju je upozorio da povećanje poreza i doprinosa zahvaća velik broj obrtnika, uključujući stručnjake koji rade u programiranju, inženjerstvu i drugim visokospecijaliziranim poslovima.
‘Uz ogromne stope, za najviši razred prihoda je 266 posto povećanja poreza i 25 posto povećanja doprinosa, u nastupu Vlade najviše zabrinjava narativ koji uz taj prijedlog pokušava prodati javnosti’, rekao je Božičević.
Smatra da država već ima propise i mehanizme za otkrivanje prikrivenog zapošljavanja, zbog čega, kaže, nije opravdano tretirati velik broj paušalaca kao potencijalne prekršitelje.
‘Kada se pokazalo da je prikriveno zapošljavanje izuzetak, ponovno se otvara ista priča kao lažni temelj za povećanje davanja’, rekao je Božičević.
Pritom upozorava da bi novi troškovi mogli posebno pogoditi samostalne IT stručnjake, odnosno ljude koji posluju s inozemnim klijentima, ulažu u vlastito znanje i opremu te sami snose poslovni rizik.
Njegovu zabrinutost dijelom dijeli i udruga Unit Croatia. Iz udruge su poručili da porez na prekomjerne profitne marže može dodatno opteretiti uspješne tvrtke, stvoriti neizvjesnost i potaknuti poduzeća da se više bave smanjivanjem iskazane dobiti nego ulaganjem u razvoj.
‘Takav pristup mogao bi obeshrabriti poduzetništvo, potaknuti tvrtke da se više bave smanjenjem iskazane dobiti nego razvojem poslovanja te povećati rizik poslovanja u sivoj zoni’, poručili su iz Unit Croatia.
Udruga pritom navodi i mogućnost da dio uspješnih poduzeća, osobito onih koja posluju na međunarodnom tržištu, razmotri preseljenje poslovanja u države s predvidljivijim poreznim pravilima.
Kada je riječ o paušalnim obrtima, iz Unit Croatia ističu da taj model može biti dobar početak za samostalno poslovanje, ali smatraju da je za ozbiljnu raspravu potrebno imati detaljniji uvid u strukturu obrta, prihode i porezne razrede na koje će promjene najviše utjecati.
Božičević upozorava i na dodatni pritisak koji IT sektor već osjeća zbog brzog razvoja umjetne inteligencije. AI mijenja tržište rada, cijene usluga i potražnju za pojedinim profilima stručnjaka, dok se mnoge tvrtke još prilagođavaju nakon razdoblja snažnog zapošljavanja tijekom pandemijskog digitalnog buma.
‘Umjetna inteligencija iz temelja mijenja tržište, način rada i donosi iznimnu nesigurnost u poslovanje’, rekao je Božičević.
Paušalni obrtnici i mali iznajmljivači u međuvremenu su se organizirali uz podršku udruge Glas poduzetnika. Pokrenuta je peticija protiv povećanja nameta, a predstavnici obrtnika razgovarali su i s ministrom financija Tomislavom Ćorićem.
Božičević smatra da razgovori sami po sebi neće nužno promijeniti Vladin smjer, ali da su otvorili kanal za daljnje pregovore. Ne isključuje ni mogućnost prosvjeda ako se mjere provedu bez bitnih izmjena.
U raspravu se uključio i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković. Istaknuo je da profit ne bi trebao nastajati na štetu potrošača, ali je upozorio da treba razlikovati rast dobiti koji je posljedica dizanja cijena od rasta koji dolazi iz produktivnosti, ulaganja i razvoja.
‘Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže, de facto zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti’, rekao je Balković.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest mogu li porezi na profitne marže i veća davanja paušalcima doista usporiti inflaciju ili će samo povećati troškove dijela poduzetnika koji ih potom mogu preliti u cijene svojih usluga.
Vlada mjere predstavlja kao dio šire politike stabilizacije cijena i zaštite građana, dok poduzetnici iz IT sektora upozoravaju da bi njihov stvarni učinak mogao biti suprotan: manje ulaganja, slabija konkurentnost i dodatni pritisak na stručnjake čije je znanje već sada traženo na globalnom tržištu.
Cijeli članak pročitajte na stranicama Netokracije.
