Davor Bruketa: ‘Sad se miješaju karte. Sad se osvajaju pozicije za buduća desetljeća’

Davor Bruketa, suosnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&Žinić&Grey, u podcastu ‘Biznis priče’ govorio je o umjetnoj inteligenciji, budućnosti marketinga, kreativnosti i promjenama koje će obilježiti nadolazeća desetljeća. U razgovoru s Vladimirom Stankovićem usporedio je današnji razvoj umjetne inteligencije s razdobljem kada je internet počeo mijenjati svijet te poručio da upravo sada nastaje nova poslovna i tehnološka karta svijeta.

‘Sad se miješaju karte. Sad se osvajaju pozicije za buduća desetljeća u svakom biznisu. Sad je opet vrijeme kao kad je internet postao velika stvar pa su se pojavili Amazon, Zuckerberg i Google’, rekao je Bruketa.

Prema njegovim riječima, ovo nije vrijeme za traženje sigurnosti i konačnih odgovora, nego za eksperimentiranje i istraživanje mogućnosti koje donose nove tehnologije.

‘Ako tražiš sigurnost i jednostavnost, onda su ovo teška vremena za tebe. A ako u tom cijelom neredu vidiš obilje prilika, ovo su vrlo uzbudljiva vremena’, istaknuo je.

Velik dio razgovora posvetio je umjetnoj inteligenciji koju njegova agencija svakodnevno koristi u istraživanjima, strateškom planiranju, analizi podataka i produkciji sadržaja. Naveo je da alati poput ChatGPT-a, Claudea, Geminija, Klinga i drugih značajno ubrzavaju procese koji su prije zahtijevali dane ili tjedne rada.

‘Ono istraživanje koje smo nekad radili šest mjeseci danas možemo napraviti za nekoliko minuta’, rekao je.

Ipak, smatra da AI još uvijek nije dosegnuo razinu ljudske kreativnosti kada je riječ o stvaranju potpuno neočekivanih ideja koje privlače pažnju.

‘AI još uvijek ne daje debilne ideje’, rekao je kroz smijeh.

Tu tvrdnju ilustrirao je primjerom projekta za bračku vinariju Stina. Umjesto klasičnog dizajna etikete, na bocu su postavili gotovo potpuno praznu bijelu etiketu s jedva vidljivim nazivom vina. Ideja je na prvi pogled djelovala potpuno nelogično, ali upravo je zbog toga privukla pozornost medija, distributera i kupaca diljem svijeta.

‘Kako ćeš se diferencirati u tom moru pameti i ljepote? Vjerojatno će ti opet trebati jednostavna, emotivna, možda čak i glupa ljudska rješenja’, smatra Bruketa.

U razgovoru je više puta naglasio važnost onoga što naziva ‘hero proizvodom’. Smatra da bi svaka tvrtka, organizacija ili udruga trebala imati nešto po čemu će biti prepoznatljiva i zbog čega će ljudi o njoj pričati.

‘Što je moj hero proizvod? Što je to nešto zbog čega me ljudi primjećuju, zbog čega pričaju o meni?’, pitanje je koje bi, prema njegovim riječima, trebala postaviti svaka organizacija.

Kao primjer naveo je suradnju s Matom Rimcem iz vremena kada je tek pokretao projekt električnog automobila. Bruketa smatra da najbrži električni automobil na svijetu nije bio samo proizvod, nego i snažan komunikacijski alat koji je kasnije otvorio prostor za razvoj puno većeg poslovnog sustava.

Govoreći o osobnim vrijednostima, istaknuo je kako su dosljednost i držanje obećanja važniji od bilo kakvog osobnog brendiranja.

‘Ljudi su ljudi, a ne brendovi’, rekao je, dodajući da vjeruje kako je najvažnije da ljudi znaju da mogu računati na tebe i da ćeš ispuniti ono što obećaš.

Bruketa smatra da će umjetna inteligencija promijeniti brojne profesije i da će dio postojećih zanimanja nestati ili se potpuno transformirati. Ipak, uvjeren je da će ljudi pronaći nove uloge, kao što se događalo tijekom svih prethodnih industrijskih revolucija.

‘Ne znam što ćemo točno raditi za deset godina, ali sam uvjeren da ćemo nešto raditi’, rekao je.

Posebno ga je iznenadilo što dio mladih ljudi odbacuje umjetnu inteligenciju umjesto da istražuje njezine mogućnosti.

‘Bio sam potpuno u šoku kada su mi dvije studentice rekle da AI ne valja i da ga uopće ne koriste’, ispričao je.

Na kraju razgovora dotaknuo se i šire slike razvoja ljudskog društva. Pozivajući se na autora Yuvala Noaha Hararija, rekao je da su upravo priče temelj ljudske civilizacije.

‘Vjera, moral, novac i brendovi su priče u koje svjesno vjerujemo. One nam pomažu da funkcioniramo kao društvo’, zaključio je Bruketa.

Njegova poruka je jasna: umjetna inteligencija mijenja pravila igre, ali ljudska sposobnost stvaranja novih ideja, prepoznavanja prilika i povezivanja ljudi oko zajedničkih priča ostaje jednako važna kao i prije.

I da, kaže da svakako pročitate knjigu ‘Seks u zoru: Prapovijesno porijeklo suvremene seksualnosti’ koju su napisali Christopher Ryan i Cacilda Jethá.

Bonus story za odlikaše:

Kroz priču o boci vina objasnio je AI filozofiju

Kao primjer snage ljudske kreativnosti naveo je projekt za bračku vinariju Stina. U svijetu u kojem se stotine tisuća vinarija natječu za pažnju kupaca, Bruketa i njegov tim odlučili su napraviti nešto što se na prvi pogled činilo potpuno pogrešnim.

Na bocu vina postavili su gotovo praznu bijelu etiketu, a naziv vina ispisali sitnim bijelim slovima na bijeloj podlozi. Ideja je bila suprotna svim uobičajenim pravilima marketinga i dizajna, ali upravo je zato privukla pažnju.

‘AI još uvijek ne daje debilne ideje’, rekao je Bruketa objašnjavajući zašto vjeruje da umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti ljudsku kreativnost.

Prazna etiketa nije nastala slučajno. Inspirirana je bijelim bračkim kamenom i idejom da se na etiketi ostavi prostor za inspiraciju i osobnu interpretaciju. Neobično rješenje ubrzo je privuklo medije, distributere i kupce, a vino Stina postalo je prepoznatljivo daleko izvan granica Hrvatske.

Bruketa smatra da će upravo sposobnost stvaranja neočekivanih, emocionalnih i naizgled nelogičnih ideja ostati jedna od ključnih prednosti ljudi u eri umjetne inteligencije.

‘Kako ćeš se diferencirati u tom moru pameti i ljepote? Vjerojatno će ti opet trebati jednostavna, emotivna, možda čak i glupa ljudska rješenja’, poručio je.