Ako umjetna inteligencija danas može proizvesti kvalitetan novinski tekst u nekoliko sekundi, što ostaje novinarima, urednicima i medijskim kućama?
1
Ako umjetna inteligencija danas može proizvesti kvalitetan novinski tekst u nekoliko sekundi, što ostaje novinarima, urednicima i medijskim kućama?
O tome su ovoga tjedna raspravljali u Zagrebu sudionici panela o korištenju umjetne inteligencije u medijskom sadržaju održanog u sklopu konferencije In Medias Press.
Dijana Suton s tportala upozorila je kako sadržaj kakav danas proizvode news portali više nije faktor razlikovanja među medijima, javlja Netokracija. Prema njezinim riječima, problemi poput nepovjerenja u medije i sve većeg broja ljudi koji izbjegavaju vijesti postojali su i prije pojave umjetne inteligencije, a AI je samo dodatno ubrzao procese koji su već bili prisutni.
Dario Markas iz Večernjeg lista naveo je kako je testirao članak koji je umjetna inteligencija napisala od početka do kraja te ga objavio pod vlastitim imenom. Članak je, kaže, dobio pozitivne reakcije čitatelja. Spomenuo je i primjer novinara američkog Fortunea koji uz pomoć AI alata svakodnevno objavljuje više članaka.
Jednu od najupečatljivijih analiza ponudio je Ivan Brezak Brkan, koji smatra da najveći izazov za medije nije sama umjetna inteligencija, nego promjena načina na koji publika dolazi do informacija. Upozorio je na sve prisutniji fenomen takozvanog ‘zero-click’ interneta, u kojem korisnici informacije dobivaju kroz AI alate i digitalne asistente bez potrebe da posjete izvorni medij.
Govoreći o ulozi umjetne inteligencije u redakcijama, Brezak Brkan istaknuo je kako postoji velika razlika između generičkih AI modela i sustava koji su trenirani na vlastitim sadržajima i bazama podataka pojedinog medija. Takvi alati, smatra, mogu značajno ubrzati rad autora bez gubitka prepoznatljivog uredničkog glasa.
Boris Šurija iz Lexi.hr upozorio je kako današnji problem više nije nedostatak informacija nego njihovo preobilje. U takvom okruženju, smatra, ljudi sve teže donose odluke i razlikuju važno od nevažnog. Kao jedan od mogućih odgovora vidi razvoj osobnih brendova autora te korištenje umjetne inteligencije kao alata za razradu ideja, a ne kao zamjene za ljudsku kreativnost.
Sudionici panela dotaknuli su se i mogućih budućih poslovnih modela za medije. Među njima su specijalizirani newsletteri, pretplatnički modeli i nišni sadržaji za publiku koja traži dublje analize i stručne informacije, a ne samo dnevne vijesti.
Na kraju rasprave otvoreno je i pitanje može li sadržaj proizveden uz pomoć umjetne inteligencije imati ‘dušu’. Šurija je usporedio AI s radom DJ-a koji koristi postojeće elemente kako bi stvorio nešto novo i osobno. Prema njegovom mišljenju, ključ nije u tome može li AI pisati, nego ima li autor vlastiti pogled na svijet koji želi prenijeti publici.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
