Sve o šibenskoj energani javnost će moći doznati na radionici i javnoj tribini Bikarac – zelena točka preokreta, koja će se održati u četvrtak, 22. listopada, u Kući umjetnosti Arsen od 17 sati.
1
Sve o šibenskoj energani javnost će moći doznati na radionici i javnoj tribini Bikarac – zelena točka preokreta, koja će se održati u četvrtak, 22. listopada, u Kući umjetnosti Arsen od 17 sati.
Šibenik je i dalje ozbiljan kandidat za gradnju prvog hrvatskog postrojenja za energetsko iskorištavanje otpada, a riječ je o Kogeneracijskom postrojenju Bikarac, velikom infrastrukturnom projektu kojim bi se gorivo proizvedeno obradom komunalnog otpada pretvaralo u električnu i toplinsku energiju. Što bi takvo postrojenje značilo za Šibenik, kakav bi bio njegov utjecaj na okoliš i zdravlje stanovništva te zašto se planira energetska oporaba otpada iz više dalmatinskih županija, javnost će moći doznati na radionici i javnoj tribini Bikarac – zelena točka preokreta, koja će se održati u četvrtak, 22. listopada, u Kući umjetnosti Arsen od 17 sati.
Tribina, koju organiziraju Centar za gospodarenje otpadom Bikarac i Energetika Marketing, okupit će stručnjake za gospodarenje otpadom, energetiku i zaštitu okoliša, predstavnike nadležnih institucija te lokalne vlasti. Uz predstavljanje projekta, predviđena je rasprava o tehnologijama energetske oporabe otpada, njihovoj primjeni u europskim zemljama, kontroli emisija i mogućim utjecajima na zdravlje stanovništva. Ulaz je slobodan, a građani će moći pitati sve što ih zanima o toj temi koja je ovih dana u Hrvatskoj jedna od glavnih tema.
Bikarac je, podsjetimo, regionalni centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije koji se nalazi na lokaciji gdje se otpad odlaže još od 1971. godine. Desetljećima je ondje djelovalo klasično odlagalište, a njegova modernizacija započela je 2011. sanacijom starog odlagališta i izgradnjom nove sanitarne plohe. Projekt uspostave regionalnog centra pokrenut je još 2005. godine, dok je suvremeno postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada počelo s probnim radom krajem 2021. godine.
Centar se prostire na približno 27 hektara, s kapacitetom obrade od 53.000 tona otpada godišnje. Njime upravlja komunalna tvrtka Bikarac, a sustav obuhvaća pet gradova, Šibenik, Knin, Vodice, Drniš i Skradin, te 15 općina Šibensko-kninske županije. Izgradnja je sufinancirana s gotovo 15 milijuna eura iz Kohezijskog fonda Europske unije, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao dodatnih približno 7,5 milijuna eura.
Jedan od razloga zbog kojih se planira izgradnja energane jest činjenica da Bikarac već proizvodi gorivo iz otpada, ali ga nema gdje energetski iskoristiti. Riječ je o dijelu otpada koji nakon mehaničko-biološke obrade nije izdvojen za recikliranje i može se koristiti kao gorivo u odgovarajućim postrojenjima.
Takvo gorivo trenutačno se predaje na daljnju obradu i energetsku oporabu izvan lokalnog sustava, što predstavlja značajan trošak. Direktor Bikarca Robert Podrug nedavno je za portal Energetika-net kazao da tvrtka za njegovo zbrinjavanje plaća 200 eura po toni.
Prema Podrugovu mišljenju, upravo je energetska oporaba dio koji nedostaje hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom. Smatra da se otpad koji nije moguće ponovno uporabiti ili reciklirati, umjesto odlaganja, može iskoristiti za proizvodnju energije.
Planirano kogeneracijsko postrojenje koristilo bi gorivo iz otpada nastalo u Bikarcu, ali i gorivo iz drugih dalmatinskih županija. Projekt predviđa i mogućnost energetske oporabe prosušenog mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te određenih vrsta biomase, osobito otpadnog drva.
Kogeneracija podrazumijeva istodobnu proizvodnju električne i korisne toplinske energije iz istog goriva. Za razliku od postrojenja koja proizvode samo električnu energiju, kogeneracijski sustavi omogućuju iskorištavanje topline nastale tijekom procesa, pod uvjetom da postoji odgovarajuća infrastruktura i potrošači kojima se ona može isporučivati.
Lokacija buduće energane planirana je na granici Poduzetničke zone Podi, što projektu daje i gospodarsku dimenziju. Proizvedena električna i toplinska energija mogla bi se koristiti za potrebe poduzeća koja posluju u zoni, čime bi se otvorila mogućnost razvoja lokalne energetske infrastrukture.
Podrug smatra da bi takvo postrojenje moglo privući nove gospodarske subjekte i pridonijeti razvoju zone, osobito poduzeća kojima su potrebne veće količine električne i toplinske energije. U intervjuu za Energetika-net izrazio je uvjerenje da bi energija proizvedena u Bikarcu bila jeftinija od energije iz drugih izvora, iako konačni troškovi proizvodnje i cijene isporuke tek trebaju biti utvrđeni.
Direktor Bikarca naglašava i mogućnost otvaranja kvalitetnih radnih mjesta za visokoobrazovane stručnjake. Budući da se radi o tehnički zahtjevnom postrojenju, njegov rad zahtijevao bi odgovarajuće inženjerske i druge stručne kadrove, što bi, prema njegovu mišljenju, moglo pridonijeti zadržavanju mladih stručnjaka u Šibeniku.
Projekt energane još je u pripremnoj fazi. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u travnju 2024. godine potpisao je s Gradom Šibenikom ugovor o financiranju izrade projektno-tehničke dokumentacije, vrijedne približno 2,95 milijuna eura.
Dokumentacija obuhvaća idejno rješenje, studiju izvodivosti, studiju utjecaja na okoliš i idejni projekt. Prema informacijama koje je Podrug iznio krajem kolovoza, izrada dokumentacije bila je u visokoj fazi dovršenosti, a lokacijska dozvola očekuje se tijekom prve polovice 2027. godine, pod uvjetom da nadležna tijela daju potrebna pozitivna mišljenja.
Nakon toga mogao bi uslijediti natječaj za projektiranje i izgradnju postrojenja, no početak radova ovisit će i o osiguravanju financijskih sredstava. Ukupna vrijednost investicije zasad nije precizirana, a Podrug očekuje da bi se u financiranje trebale uključiti državne institucije, s obzirom na to da bi energana služila širem sustavu gospodarenja otpadom.
Čak i uz ispunjavanje svih potrebnih uvjeta, izgradnja bi trajala nekoliko godina, pa zasad nije moguće govoriti o pouzdanom datumu početka rada postrojenja.
Energetska oporaba komunalnog otpada već se desetljećima primjenjuje u brojnim europskim državama. Postrojenja u Beču, Kopenhagenu i drugim gradovima često se navode kao primjeri integracije takvih sustava u urbanu i industrijsku infrastrukturu, a njihov rad podliježe europskim propisima o industrijskim emisijama i zaštiti okoliša.
Ipak, izgradnja energana redovito otvara pitanja utjecaja na kvalitetu zraka, zdravlje stanovništva, gospodarenje ostacima nakon izgaranja te dugoročnu opravdanost ulaganja. Važno je i pitanje odnosa energetske oporabe prema odvojenom prikupljanju i recikliranju otpada, koji prema europskoj hijerarhiji gospodarenja otpadom imaju prednost pred energetskim iskorištavanjem.
Za šibenski projekt posebno je zanimljivo pitanje količina i podrijetla goriva. Budući da se predviđa korištenje otpada iz više dalmatinskih županija, javnost će imati priliku doznati kako bi bio organiziran njegov prijevoz, koje bi količine postrojenje obrađivalo i kakve bi bile mjere zaštite okoliša.
Podrug je u razgovoru za Energetika-net potvrdio da je dio javnosti skeptičan prema takvim projektima, ali i najavio otvorenu komunikaciju s građanima. Upravo je javna tribina 22. listopada zamišljena kao prilika da se predstave tehnička rješenja, odgovori na pitanja i razjasne dvojbe o budućoj energani.
Program u Kući umjetnosti Arsen započinje u 16.30 sati okupljanjem sudionika, dok je službeni početak predviđen za 17 sati. Nakon uvodnih pozdrava šibenskog gradonačelnika Željka Burića i šibensko-kninskog župana Paška Rakića, projekt će predstaviti direktor Bikarca Robert Podrug.
Središnji stručni dio programa počinje u 17.15 sati, a obuhvaća tehničke, okolišne i organizacijske aspekte energetskog iskorištavanja otpada.
O tehnologijama i tehničkim rješenjima energana govorit će dr. sc. Viktor Simončič, stručnjak za gospodarenje otpadom, dok će uloga takvih postrojenja u sustavu gospodarenja otpadom, njihova kontrola i standardi rada biti tema izlaganja Mirka Budiše, vršitelja dužnosti zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Iskustva iz Slovenije predstavit će izvanredni profesor dr. Filip Kokalj sa Sveučilišta u Mariboru, Fakulteta strojarstva, koji se bavi energetskim sustavima i tehnologijama energetske oporabe. Program predviđa i izlaganje o utjecajima energetskih postrojenja na okoliš i zdravlje te zaštiti od emisija, za koje je najavljen predstavnik zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta.
U Arsenu će bti održan i okrugli stol koji će moderirati mr. sc. Igor Grozdanić. Uz Budišu, Kokalja i Podruga, u raspravi je najavljen i Lovro Rumora, predsjednik udruge Zeleni Dalmacije, te predstavnik lokalne politike, a nakon okruglog stola planiran je razgovor s publikom pa će građani moći postavljati pitanja sudionicima tribine.
