Grad Zagreb uključio se u program NITIES vrijedan oko dva milijuna eura kroz koji će zajedno s još sedam europskih gradova tijekom iduće četiri godine pokušati uvesti noćni život grada u svoju kulturnu politiku.
Upravo objavljeni rezultati istraživanja ‘Zagreb Night-Time Economy: Hit or Myth’ Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) pokazali su da hrvatski glavni grad ima bogatu koncertnu ponudu i dvorane koje mogu značajno doprinijeti privlačenju turista u grad. Dostupne su javnim prijevozom, riječ je o mjestima koja igraju veliku ulogu u jačanju lokalnog identiteta, kao i glazbene scene, ali turisti su nedovoljno informirani o zagrebačkoj koncertnoj ponudi, buka često smeta susjedima, kao društvo nismo dovoljno upoznati s prednostima sustavnog pristupa njegovanju noćne ekonomije, a Grad Zagreb i koncertni organizatori uglavnom loše surađuju.
– IRMO već dugi niz godina provodi istraživanja u području kreativnih industrija, a noćnom ekonomijom, kao posebnom temom počeli smo se baviti tek recentnije. Objavili smo rad Zagreb Night-Time Economy: Hit or Myth te pripremili projektnu prijavu za EU sredstva kroz Program Prekogranične suradnje Europa. Projekt smo nazvali NITIES, sredstva su odobrena i on kreće s provedbom s početkom svibnja ove godine – rekla je za glazba.hr Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) koji gura ovaj projekt.
Njihov rad, kaže, detektirao je snage, slabosti, prilike i prijetnje za razvoj noćne ekonomije, koje su donekle predvidljive i očekivane.
– Ne mogu reći da me je nešto posebno iznenadilo, osim što mi je žao da ne postoji veća suradnja Grada Zagreba s akterima noćnih klubova, no spomenuti projekt prilika je da se isto ispravi. Donekle je iznenađujuća procjena broja turista koji konzumiraju zagrebačku klupsku scenu, a to je na razini između 20-30 posto, a što vrlo vjerojatno ima veze s njima nezanimljivim programima. Dok većina gradova noćnom ekonomijom velikim dijelom ozbiljno upravlja upravo radi njenog značaja u kontekstu razvoja turizma, Zagreb se programski nije nametnuo kao destinacija muzičkog turizma. Dakle, tu postoji prostor za rad, naravno, ako se javna politika na to odluči. No na to utječe puno faktora, počevši od produkcije i programa do politika upravljanja prostorom, sigurnosti, mobilnosti itd., što ukazuje na potrebu za integriranim upravljanjem javnim politikama – kaže sugovornica iz instituta IRMO.
Ideja je da kroz projekt detektiraju dublje probleme i potrebe, uče iz tuđih primjera, a tek onda, kroz razmjenu znanja i metoda, vide što bi bilo optimalno u zagrebačkom kontekstu promijeniti, odnosno primijeniti.
– Bilo bi svakako dobro da se scena ojača, da se ostvari snažnija suradnja s ugostiteljstvom, da se osnaži ili, u nekim slučajevima prilagodi (gradski) promet, riješi problem buke koji utječe na kvalitetu života građana, da se ostvari bolja suradnja s Gradom itd. Prioriteti će se, kao i moguća rješenja, međutim, kristalizirati kroz sâm projekt – kaže Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Cijeli članak pročitajte na stranicama portala glazba.hr.
