Mnogo više od puke zabave je elektronička scena u Gruziji. Ona predstavlja snažan simbol otpora, progresivnih ideja i borbe za slobodu u društvu koje je još uvijek pod jakim utjecajem konzervativnih sila i strogih zakona. Njezina se važnost najjasnije očitovala u prosvjedima koji su uslijedili nakon policijskih racija u svibnju 2018. godine, ali posljednjih mjeseci i uslijed prosvjeda zbog sumnji na namještene parlamentarne izbore i rusko uplitanje u iste.
Bassiani: Epicentar underground kulture i otpora
Srce gruzijske elektroničke scene nedvojbeno je Bassiani, labirintski techno klub smješten u napuštenom olimpijskom bazenu ispod stadiona Dinama iz Tbilisija. Za razliku od većine klubova, u Bassianiju je fotografiranje strogo zabranjeno, a svjetla dolaze uglavnom odozgo, stvarajući mračnu, imerzivnu atmosferu gdje je fokus isključivo na glazbi i pokretu. Kako za Dazed opisuje resident DJ HVL, ta je usredotočenost na autentično iskustvo prekinuta u svibnju 2018. godine.
HVL se prisjeća trenutka kada su snopovi svjetlosti, za koje se isprva činilo da su kamere, otkrili da su zapravo dolazili iz policijskih pušaka. Klub je iznenada bio preplavljen policajcima u opremi za razbijanje nereda. Policija je prisilila DJ-e i posjetitelje da se postroje uz zid, dok je glasni techno i dalje odzvanjao praznim plesnim podijem. Iako je policija zatvorila Bassiani i Cafe Gallery (klub poznat po otvorenosti prema LGBTQ+ zajednici), nisu uspjeli rastjerati ljude.
Rave revolucija ispred parlamenta
Vlasti su racije opravdale borbom protiv droge, navodeći nedavne slučajeve predoziranja. Međutim, rezultati racija bili su poražavajući za njihov kredibilitet: uhićeno je samo osam navodnih dilera, a oduzeta droga vrijedila je tek 800 eura, pri čemu nijedno uhićenje nije obavljeno unutar klubova. Postalo je jasno da je stvarni cilj racije bio mnogo širi – gušenje slobodarskog duha i progresivnih ideja koje je elektronička scena personificirala.
Vijest o racijama brzo se proširila Tbilisijem, potičući val solidarnosti. Drugi klubovi prekinuli su svoje zabave i usmjerili svoju publiku prema Bassianiju. Okupila se masa ljudi koja je zatim krenula prema Aveniji Rustaveli, glavnoj ulici grada, gdje su se smjestili ispred zgrade parlamenta. Deseci tisuća mladih slili su se na ulicu, okruženi policijom i, prema glasinama, neo-nacističkim skupinama i provokatorima s oružjem.
Usred prosvjeda, među okupljenima je postavljen DJ pult. Članovi Giegling crewa, koji su trebali nastupiti u Bassianiju te večeri, počeli su puštati glazbu okupljenima. Slogan “Plešemo zajedno, borimo se zajedno” postao je bojni poklič, a njegova je poruka odjeknula diljem međunarodne plesne zajednice, s podrškom klubova i DJ-a diljem svijeta. Spontana rave zabava na Rustaveliju trajala je dva dana.
Scena važna i u glazbenom smislu
Gruzijska elektronička scena postala je globalno prepoznata ne samo zbog svog društvenog i političkog značaja, već i zbog svoje istinske glazbene važnosti i inovativnosti. Klubovi poput Bassianija i Khidija postavili su visoke standarde za kvalitetu zvuka i cjelokupno iskustvo, doprinijevši reputaciji Tbilisija kao jednog od najzahtjevnijih mjesta za elektroničku glazbu u Europi. Prepoznale su to i zvijezde elektroničke scene kao što su Marcel Dettmann, Ben Klock, DVS1, Helena Hauff, Nina Kraviz, Rødhåd, Pablo Bozzi. Svi oni, ali i mnogi drugi, rado gostuju u Tbilisiju i podržavaju tamošnju scenu.
Istodobno, gruzijski DJ-i i producenti razvili su prepoznatljiv “gruzijski zvuk” unutar techno i house žanrova. On često kombinira mračnu, industrijsku estetiku techna s dubokim, emotivnim tonovima i ponekad melankoličnim podtonovima, koji odražavaju turbulentnu povijest zemlje. Postoji sve veći trend u Gruziji koji spaja elemente tradicionalne gruzijske glazbe, poznate po svojoj složenoj polifoniji i disonantnim harmonijama, s modernom elektronikom.
Usto, iako je techno dominantan, scena nije ograničena samo na njega. Stvoren je prostor za eksperimentalne forme, noise, i lokalne “Georgian Soul” zvukove, uz poticanje glazbenika da izađu iz svoje zone udobnosti. Postoji i rastuća hip-hop scena koja surađuje s elektroničarima, stvarajući multidimenzionalne zvukove.
Scena kao odraz društvenih promjena
Važnost gruzijske elektroničke scene leži u njezinoj sposobnosti da postane katalizator društvenih promjena. U zemlji gdje su homofobija i utjecaj pravoslavne crkve i dalje jaki, te gdje su zakoni o drogama drastično strogi (poput White Noise Movementa koji se bori za liberalizaciju), klubovi poput Bassianija i Khidija postali su sigurni prostori za LGBTQ+ zajednicu i platforma za zagovaranje ljudskih prava i tolerantnijeg društva.
Kako je jedan stanovnik Gruzije objasnio: “Prije 20 godina jedva smo imali struju. Sada imamo najzanimljiviju scenu elektroničke glazbe na svijetu.” Ova scena, rođena iz post-sovjetskog kaosa i želje za izrazom, postala je vitalan dio života mnogih mladih ljudi, spremnih riskirati suočavanje s policijom i ekstremistima kako bi obranili svoje pravo na nju. Ona je simbol ne samo kulturne obnove, već i političkog buđenja, pokazujući kako glazba može biti moćno oružje u borbi za slobodu i progres.
