Dok svakodnevno objavljujemo, komentiramo i tipkamo poruke na društvenim mrežama, ostavljamo tragove koji o nama otkrivaju mnogo više nego što mislimo. I dok možda ne razmišljamo o tome tko sve te podatke promatra, znanstvenici u Hrvatskoj – uz pomoć umjetne inteligencije – to itekako čine. Njihovo istraživanje pokazuje da naši tekstovi, čak i način na koji ih pišemo, mogu precizno otkriti osobine naše ličnosti.
U emisiji Zona 360 HRT-a gostovali su nekidan doktorandica psihologije Iva Vukojević i dr. sc. Matej Đurković s FER-a, predstavivši projekt koji zajednički razvijaju psiholozi i računarci, uz potporu Hrvatske zaklade za znanost. Cilj im je modelirati osobine ličnosti korisnika društvenih mreža temeljem njihova izražavanja – sadržajno, stilski, pa čak i prema obrascima tipkanja.
Kroz jezik izražavamo mnogo više od samih misli – izražavamo svoje vrijednosti, emocionalna stanja, interese, ali i karakteristike kao što su ekstraverzija, neuroticizam ili depresivnost, istaknuo je Đurković.
Način na koji pišemo može otkriti entuzijazam ili društvenost – recimo, česta upotreba uskličnika, emotikona ili izraza kao ‘možda’, ‘ponekad’ signalizira određene psihološke obrasce. Istraživanje je otišlo i korak dalje: u jednom od segmenata, analiziran je i sam ritam tipkanja – kaotični obrasci mogu ukazivati na višu razinu neuroticizma, odnosno sklonost stresu i negativnim emocijama.
Vidjeli smo da osobe koje pišu o knjigama ili filmovima otkrivaju svoje interese, ali ako to rade uzbuđeno, s mnogo uskličnika, možemo pretpostaviti i da su ekstrovertirane, kaže Vukojević.
Zanimljivo je i otkriće kako ljudi često uljepšavaju svoje mane. Tako će netko tko je, primjerice, lijen, umjesto da to kaže izravno, ublažiti iskaz u formi ‘ponekad sam lijena kad nemam točno zadan rok’. Takve jezične ograde također su dio važnog materijala za analizu.
Jedna od ključnih metoda u treniranju AI modela za prepoznavanje ličnosti uključuje usporedbu teksta s poznatim rezultatima testova ličnosti, pri čemu se umjetna inteligencija ‘kažnjava’ kada pogrešno zaključi koja osobina odgovara kojem izrazu. Alternativno, model koji su razvijali hrvatski znanstvenici ide obrnutim putem – od malih tragova prema cjelovitoj slici, prateći stotine izjava koje ukazuju na određene psihološke obrasce.
Kako kaže Đurković, jedna od poteškoća je što se određeni jezični obrasci mogu podudarati s više faktora – recimo, žene češće koriste emotikone i uskličnike, što može značiti ekstraverziju, ali i rodni uzorak. Time se otvara prostor za potencijalne pristranosti u interpretaciji rezultata.
Zanimljiv aspekt istraživanja otkriva i kako se ponašanje korisnika mijenja ovisno o platformi. Na Redditu su korisnici skloniji dubljim raspravama, često introvertiraniji, dok TikTok zbog formata potiče brže, površnije izražavanje. LinkedIn, s druge strane, selektivno potiče profesionalnu sliku o sebi.
Različite platforme izvlače iz nas različite strane ličnosti – na jednoj ćemo se pokazati kao ambiciozni profesionalci, a na drugoj kao zabavni prijatelji, zaključuje Vukojević.
Može li umjetna inteligencija stvarno procijeniti osobu jednako dobro kao psiholog? U nekim zadacima – i bolje. No, još uvijek postoji ključna razlika: ljudski psiholog zna zašto je donio određeni zaključak. AI, barem zasad, to ne zna objasniti.
View this post on Instagram
