Početkom mjeseca travnja u Tunel se vraća zadarski Dragon teatar, nezavisna kazališna skupina koja je u šibenskom podzemlju već igrala krajem prošle godine kada su izveli dramu Hinkemann. Bila je to prva predstava ikad u Tunelu gdje sada spremaju jednako avangardno djelo, također po tekstu starom stotinjak i više godina, ukratko - istinski alter. Riječ …
Početkom mjeseca travnja u Tunel se vraća zadarski Dragon teatar, nezavisna kazališna skupina koja je u šibenskom podzemlju već igrala krajem prošle godine kada su izveli dramu Hinkemann.
Bila je to prva predstava ikad u Tunelu gdje sada spremaju jednako avangardno djelo, također po tekstu starom stotinjak i više godina, ukratko – istinski alter. Riječ je o Plinskom srcu, nastalom po istoimenom djelu Tristana Tzare, rumunjskog pjesnika i esejista koji je slavu stekao pod francuskom zastavom nakon što je kao mladić preselio u Pariz i tamo se priključio avangardi tog vremena.
Godine 1924. objavio je svoje čuveno djelo ‘Sedam manifesta dadaizma’ i postao vođom avangardnog pokreta imena dadaizam.
Predstava ‘Plinsko srce’ bila je prvi put izvedena prije toga, još početkom ljeta 1921. godine u sklopu Međunarodne izložbe Salon Dada, održane u Galeriji Montaigne. Stoljeće kasnije, u spomen stogodišnjici tiskanja i igranja djela, Plinsko srce postavili su zadarski alternativci predvođeni redateljicom Majom Šimić.
– Šteta što se češće po ovakvim tekstovima ne radi – govori nam redateljica.
Oči joj sjaje, lice joj se topi od oduševljenja dok pokazuje printove radova kojima je Tzarina djela ilustrirala Sonia Delaunay. I ona je u Pariz došla s istoka, iz rodne Odese, preko Sankt Petersburga, Njemačke i konačno Pariza gdje je slikala nadahnuta Gauguinom i van Goghom.
– Znaš, ove sam uživo vidjela u Parizu – pokazuje zadarska umjetnica – s neskrivenim oduševljenjem – dvije posebno joj mile ‘Le Coeur a Gaz’ ilustracije ruske prijateljice rumunjskog Francuza. I veliki Miró mu je ilustrirao djela, fantastično kako je samo taj katalonski genijalac znao. Nisu u Parizu, nego u New Yorku gdje ih je udomio jedan od najvažnijih svjetskih muzeja MoMA. Recimo usput da u njemu u ožujku kreće velika izložba hrvatske umjetnosti 60-ih!
… Šteta što se češće po ovakvim tekstovima ne radi… Što se u strahu od mejnstrimovštine malo tko usuđuje igrati Tzaru – dovršava misao zadarska redateljica.
I to je zasad sve što smijemo otkriti na tu temu.
Hinkemann je bio za publiku Tunela veliko otkriće i sjajno je što su uopće došli igrati predstavu u Šibenik i njegovo, za teatar improvizirano, podzemlje. A još je sjajnije što će doći opet i odigrati nešto tako opaljeno kao što je Plinsko srce.
Dovraga i bestraga, tom se djelu anarhisti klanjaju.
