Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, ponovno gura granice između tehnologije i ljudskog tijela, ovaj put s idejom koja ide znatno dalje od skeniranja očiju i kriptovaluta. Njegova nova tvrtka Merge Labs, koja se bavi tehnologijom povezivanja mozga i umjetne inteligencije, ovog je tjedna izašla iz takozvanog ‘stealth modea’ i objavila da je prikupila oko 252 milijuna dolara financiranja za razvoj sučelja mozak-računalo.

Merge Labs se predstavlja kao istraživački laboratorij čiji je cilj ‘povezivanje biološke i umjetne inteligencije’ kako bi se ‘maksimizirale ljudske sposobnosti’. U praksi to znači razvoj tehnologije koja bi mogla omogućiti integraciju ljudskog mozga s naprednim AI sustavima, uz ideju da se poboljšaju ljudske sposobnosti i proširi način na koji doživljavamo svijet. Za dio publike to zvuči kao ostvarenje znanstveno-fantastičnih snova o ljudima koji uz pomoć tehnologije postaju inteligentniji i sposobniji, dok drugima cijela stvar djeluje kao scenarij distopijske budućnosti.

Pojam sučelja mozak-računalo nije nov, a već postoje i primjeri iz prakse. Najpoznatiji je Neuralink Elona Muska, koji razvija implantate u obliku čipova koji se ugrađuju u glavu. Prema navodima iz članka, prva iskustva dvaju korisnika Neuralinka, koji su bili paralizirani zbog ozljeda kralježnične moždine, opisana su kao pozitivna. No Merge Labs tvrdi da ide u drukčijem smjeru, odnosno da razvija ‘fundamentalno nove pristupe’ koji bi bili manje invazivni od implantiranja čipova. Kao primjer se navodi mogućnost slanja i primanja informacija putem ultrazvuka, odnosno komunikacija s neuronima bez klasičnog kirurškog zahvata.

U pozadini cijele priče je šira ideja da bi takva tehnologija mogla imati različite primjene, od vraćanja izgubljenih sposobnosti, primjerice kod paralize, pa do augmentacije ljudske inteligencije i kreativnosti. Istodobno, tekst podsjeća na teoriju koja godinama kruži Silicijskom dolinom, a to je da bi spajanje ljudi i AI-ja moglo postati nužno kako bi čovječanstvo zadržalo korak ako umjetna inteligencija postane dovoljno moćna ili čak razvije vlastitu svijest. U tom kontekstu se citira Altmanov stav kako bi ljudi mogli postati ‘biološki bootloader’ za digitalnu inteligenciju i s vremenom nestati kao evolucijska grana, ili bi mogli pokušati osmisliti ‘uspješno spajanje’ s tom novom vrstom inteligencije.

Autor članka objavljenog u magazinu Dazed podsjeća da Altman o tim idejama govori najmanje od 2017. godine, kada je objavio blog pod nazivom ‘The Merge’. U njemu je tada tvrdio da je spajanje već krenulo, navodeći da telefoni i društvene mreže već sada snažno utječu na naše ponašanje i osjećaje, dok tražilice oblikuju naše mišljenje. Prema tom pogledu, razvoj takvih tehnologija teško je zaustaviti zbog povratnih petlji koje nastaju u ubrzanom razvoju tzv. ‘frontier’ tehnologija poput umjetne inteligencije.

Tekst se dotiče i pitanja etike i interesa, posebno zbog navoda da je najveći pojedinačni ulagač u Merge Labs upravo OpenAI, iako točan iznos nije objavljen. Autor pritom ironično napominje da ne želi ulaziti u špekulacije o tome što znači da jedna Altmanova tvrtka ulaže u drugu Altmanovu tvrtku, kao ni o drugim njegovim poslovnim vezama, poput Helion Energyja i Okla.

Na kraju, članak zaključuje da bi razvoj Merge Labsa mogao dodatno iritirati Elona Muska. Iako Neuralink zasad ima prednost i prikupio je oko 1,3 milijarde dolara ulaganja, ovaj potez bi se mogao shvatiti kao novo poglavlje u rivalstvu Muska i Altmana, koji su već uključeni u pravnu bitku.