Pozvao je glazbene profesionalce i fanove da brinu o svom zdravlju i da ne potcjenjuju dugoročne posljedice izloženosti glasnoj glazbi.
1
Pozvao je glazbene profesionalce i fanove da brinu o svom zdravlju i da ne potcjenjuju dugoročne posljedice izloženosti glasnoj glazbi.
Jedna od najutjecajnijih figura elektroničke glazbe posljednjih desetljeća, britanski DJ i radijski voditelj Pete Tong, progovorio je o problemima sa sluhom nakon više od 35 godina rada u industriji, upozorivši da je gubitak sluha postao prešućeni, ali rašireni problem među DJ-evima i producentima.
U razgovoru za The Guardian Tong je rekao kako mu je sluh na jedno uho ozbiljno oslabljen, a da je oštećenje posljedica dugogodišnje izloženosti ekstremnoj glasnoći u klubovima i na festivalima. ‘Ljudi misle da si star ako ti treba slušni aparat’, rekao je, ukazujući na stigmu koja i dalje postoji u glazbenoj industriji, osobito u svijetu koji glorificira mladost, energiju i neprekidne noćne nastupe.
Tong, koji je od 1991. zaštitno lice BBC-jeve emisije Essential Mix i jedna od ključnih osoba u globalnom proboju elektroničke glazbe, istaknuo je da je tek s vremenom počeo ozbiljno razmišljati o zaštiti sluha. Danas redovito koristi čepiće za uši, iako priznaje da to mijenja način na koji doživljava zvuk i publiku. Unatoč tome, smatra da je dugoročno zdravlje važnije od savršenog osjećaja prostora.
U intervjuu se osvrnuo i na šire promjene u klupskoj kulturi, od rastuće komercijalizacije i VIP zona do publike koja dio večeri provodi snimajući sadržaj za društvene mreže. Iako priznaje da se scena nužno mijenja, upozorava da bi fokus trebao ostati na glazbi i zajedničkom iskustvu, a ne na statusu ili digitalnoj validaciji.
Tongov istup dolazi u trenutku kada sve više istraživanja potvrđuje da su glazbeni profesionalci među rizičnijim skupinama kada je riječ o trajnom oštećenju sluha. Dugotrajna izloženost razinama buke iznad 85 decibela, što je u klubovima redovita pojava, može dovesti do nepovratnih promjena, a simptomi se često ignoriraju dok ne postanu ozbiljni.
Njegova poruka nije alarmistička, nego pragmatična: briga o sluhu mora postati dio profesionalne higijene, jednako kao briga o mentalnom i fizičkom zdravlju. U industriji koja počiva na zvuku, paradoksalno je da je upravo sluh često zanemarena tema.
