Otkako postoji noćni život na kakav smo navikli, klubovi su gotovo uvijek bili glavno žarište zabave, ali u zadnjih desetak godina stvari su se počele mijenjati na štetu klubova i clubbinga kakav se razvio na kultnim mjestima kao što su Studio 54, Hacienda ili Tresor. U tim središnjim zonama noćnog života oblikovana je scena, tamo …
Otkako postoji noćni život na kakav smo navikli, klubovi su gotovo uvijek bili glavno žarište zabave, ali u zadnjih desetak godina stvari su se počele mijenjati na štetu klubova i clubbinga kakav se razvio na kultnim mjestima kao što su Studio 54, Hacienda ili Tresor. U tim središnjim zonama noćnog života oblikovana je scena, tamo su nastali novi zvukovi i nova muzika, njihova publika diktirala je izgled i modu, ali i dojam, odnosno opću kulturu izlaska.
Kad su došle devedesete, pa dvijetisućite, svi su već bili spojeni na internet i svatko s wifi vezom mogao je dijeliti informacije i početi graditi vlastite zajednice i mreže, izvan uspostavljenih klubova. Eksplozija društvenih medija u sljedećem desetljeću dodatno je demokratizirala pristup javnosti, marketing i promotivne prakse, dopuštajući pridošlicama – bez obzira na njihovu profesionalnu pozadinu – da kreiraju uspješne događaje i ostave svoj trag u klupskoj kulturi.
Na tu temu Electronic beats postavio je proljetos pitanje jesu li ‘party kolektivi’ postali utjecajniji od klubova…
Partijanerski kolektivi, kako god nazivali te grupe, nisu nepoznanica i svi koji su barem jednom nogom u zadnje vrijeme bili u clubbingu sigurno znaju o čemu je riječ. Prilično je očito da je noćni život preoblikovan, da se cijeli sustav promijenio i da se dogodio poremećaj u odnosu na noćni život kakav je dugo, gotovo oduvijek funkcionirao.
Dok je nekada bilo najnormalnije otići u klub bez da pogledate tko nastupa, danas sve više ljudi odlazi na mjesta na koja inače nikad ne bi kročili, a idu tamo kako bi prisustvovali zabavama koje organiziraju kolektivi koje poznaju i kojima vjeruju. Iako ti partijanerski kolektivi nemaju vlastiti, fiksni prostor, za održavanje zabava, njihova odvojenost i neovisnost o bilo kojoj određenoj instituciji omogućila im je stvaranje klupskih iskustava koja su eksperimentalnija, političkija, novija, i koja bolje rezoniraju u njihovom okružju.
A tu nije stalo. Njihov utjecaj se, naime, proširio daleko izvan područja noćnog života. S bezbrojnim kolektivima diljem svijeta koji osnivaju diskografske kuće, surađuju s velikim modnim markama, sklapaju partnerstva s prestižnim institucijama, pa čak i organiziraju festivale, ove lutajuće kohorte razvile su se u zastrašujuće kulturne sile.
U doba urbane regeneracije, kada klubovi jedva opstaju, ispada da partijanerski kolektivi postaju utjecajniji od klubova. Pročitajte u izvornom članku kako to komentiraju ‘prozvani’ kolektivi 2CPERREA , Sirän , Lunchbox Candy , Veselka i klub FOLD.
