S javnog zida na facebooku jedan naslov jutros urla, dreči i kaže, ‘Mick Jagger odbio Elonovu ponudu od 500 milijuna dolara za reklamiranje Tesle’. Pod njim preko osamdeset tisuća lajkova, skoro devet tisuća komentara i dvanaest tisuća dijeljenja! Među onima koji su lajkali mnoga ‘poznata’ imena, političari, glazbenici, frendovi i poznanici iz privatnog života, sve …
S javnog zida na facebooku jedan naslov jutros urla, dreči i kaže, ‘Mick Jagger odbio Elonovu ponudu od 500 milijuna dolara za reklamiranje Tesle’. Pod njim preko osamdeset tisuća lajkova, skoro devet tisuća komentara i dvanaest tisuća dijeljenja! Među onima koji su lajkali mnoga ‘poznata’ imena, političari, glazbenici, frendovi i poznanici iz privatnog života, sve žrtve prevare jer članak niti je istinit niti ima puno veze sa zdravim razumom. Ali je zato nakrcan oglasima koji promoviraju ‘Starlink’ uslugu Elona Muska.
Nažalost, facebook je krcat ovakvim glupostima i sve je teže razabrati što je vijest, a što prevara, i to ne samo na facebooku već na društvenim mrežama i online svijetu oko nas općenito. Senzacionalne izmišljotine koriste se kao mamac za klikove, a pravi posao odrađuju automatizirani oglasni sustavi.
Istraživanja pokazuju da lažne vijesti nisu nimalo rubna pojava i otkrivaju da su veliki oglašivački servisi poput Googlea i IndexExchangea prisutni na više od četrdeset posto portala koji šire dezinformacije. Analize su pokazale da su oglasi poznatih brendova završavali upravo na stranicama s izmišljenim pričama, često bez znanja samih oglašivača. Sve to posljedica je programatskog oglašavanja, sustava koji automatski raspoređuje oglase bez provjere sadržaja.
Brzina širenja lažnih vijesti daleko nadmašuje širenje provjerenih informacija. Prema dostupnim podacima, one se dijele i do deset puta brže, a mali broj korisnika čini glavninu širitelja. Globalno, gotovo devet od deset ljudi priznaje da je naišlo na neku vrstu lažne vijesti, dok je u pojedinim zemljama gotovo polovica odraslih izložena takvim sadržajima svakodnevno. U Sjedinjenim Državama trećina ispitanika priznala je da je barem jednom podijelila vijest koja se kasnije pokazala netočnom.
Taj fenomen nije samo kulturni, već i financijski. Gubici od prijevara u digitalnom oglašavanju procijenjeni su na 88 milijardi dolara u 2023. godini, a predviđa se da će do 2028. narasti na 172 milijarde. Primjeri iz prakse, poput poznatih makedonskih portala koji su 2016. godine zarađivali tisuće dolara mjesečno od izmišljenih političkih vijesti, pokazuju kako je riječ o dobro uhodanom modelu.
Lažna priča o Micku Jaggeru i Musku možda je banalna, ali ona jasno ilustrira širi problem. Dok algoritmi i automatizirani oglasni sustavi generiraju prihod, ozbiljno novinarstvo potiskuje se senzacijama bez ikakve osnove. Što je naslov apsurdniji, to će imati više klikova, a time i veću vrijednost na tržištu oglasa. U takvom sustavu istina postaje kolateralna žrtva.
I da, naravno da bi Jagger uzeo tu lovu Musku.
