Nijemci žele više špijuna: Idu u veliki remont tajne službe

U sjedištu njemačke Savezne obavještajne službe (BND) u Berlinu visi neobično umjetničko djelo: jednostavna površina oker-žute boje nazvana ‘Victor’. Slika na prvi pogled djeluje minimalistički, ali iza nje stoji priča o jednom od najvećih špijunskih uspjeha njemačke obavještajne službe. Kako piše Deutsche Welle, naziv slike zapravo je kodno ime Leonida Kutergina, pukovnika sovjetskog KGB-a koji je godinama radio kao informant za Zapad.

Kutergin je početkom sedamdesetih godina, prema dostupnim podacima, sam stupio u kontakt s predstavnicima Zapadne Njemačke u Salzburgu i ponudio svoje usluge. Sljedećih petnaest godina dostavljao je povjerljive informacije iz Moskve, što ga je učinilo jednim od najvrjednijih izvora BND-a tokom Hladnog rata. Kada je postalo jasno da postoji opasnost od razotkrivanja, evakuiran je iz Sovjetskog Saveza, dobio novi identitet i ostatak života proveo u egzilu.

Danas se upravo taj slučaj često spominje kao primjer vremena kada je njemačka obavještajna služba bila spremnija na rizične operacije. Prema pisanju Deutsche Wellea, sadašnje vodstvo BND-a želi se vratiti aktivnijem pristupu. Novi predsjednik službe Martin Jäger najavio je u Bundestagu da će obavještajna služba ubuduće namjerno i dosljedno preuzimati veće rizike kako bi prikupila više ključnih informacija u sve nestabilnijem međunarodnom okruženju.

U okviru tog zaokreta pokrenuta je i reorganizacija same službe. BND, koji zapošljava oko 6.500 ljudi, planira smanjiti broj glavnih sektora i prestrukturirati način na koji vodi operacije protiv pojedinih država. Umjesto dosadašnjeg modela, uvode se tzv. Mission Center jedinice koje bi trebale ubrzati prikupljanje i obradu informacija. Istovremeno, veća uloga predviđena je i za obavještajne timove u njemačkim ambasadama širom svijeta. Prema izvještajima medija, cilj je jednostavan: prikupljati više podataka i reagirati brže u sve kompleksnijem sigurnosnom okruženju.

Promjene dolaze nakon godina kritika da se BND previše oslanjao na tehničko prikupljanje informacija poput nadzora komunikacija ili cyber-operacija, dok je klasična špijunaža – regrutiranje ljudskih izvora – bila zapostavljena. Ipak, upravo takvi izvori, poput Kutergina, često mogu pružiti najvrjednije obavještajne informacije.

Zato oker-žuta slika ‘Victor’ u sjedištu BND-a nije samo umjetnički detalj. Ona podsjeća na vrijeme kada je jedna osoba unutar neprijateljske službe mogla promijeniti tok obavještajnog rata – i na činjenicu da se taj model špijunaže ponovo pokušava oživjeti.