Psilocibin, psihoaktivna tvar najpoznatija po halucinogenim učincima gljiva koje mijenjaju percepciju, mogao bi imati iznenađujuće biološke koristi – uključujući i usporavanje starenja. U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu npj Aging, znanstvenici su ispitali učinke psilocina – spoja koji tijelo proizvodi nakon unosa psilocibina – na ljudske stanice i miševe. Rezultati sugeriraju da bi ova nekad …
Psilocibin, psihoaktivna tvar najpoznatija po halucinogenim učincima gljiva koje mijenjaju percepciju, mogao bi imati iznenađujuće biološke koristi – uključujući i usporavanje starenja.
U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu npj Aging, znanstvenici su ispitali učinke psilocina – spoja koji tijelo proizvodi nakon unosa psilocibina – na ljudske stanice i miševe. Rezultati sugeriraju da bi ova nekad kontroverzna tvar mogla imati duboke učinke na zdravlje stanica i dugovječnost, piše VICE.
Voditeljica istraživanja, dr. Louise Hecker, izjavila je za StudyFinds kako već postoji čvrsta klinička podloga za primjenu psilocibina u liječenju brojnih bolesti, ali da se dosad malo znalo o njegovu djelovanju izvan mozga.
U laboratorijskim uvjetima, ljudske plućne stanice tretirane psilocinom živjele su do 57 posto duže od netretiranih stanica. Pokazivale su sporije starenje, veću sposobnost dijeljenja i otpornost na oksidativni stres, a posebno je uočena zaštita telomera – završnih struktura na kromosomima koje s godinama slabe. Također je zabilježen porast razine proteina SIRT1, poznatog po ulozi u obnovi DNK i staničnoj dugovječnosti.
Istraživanje je zatim prošireno na skupinu 19-mjesečnih ženki miševa, što odgovara ljudskoj dobi od otprilike 60 godina. Nakon deset mjeseci, preživjelo je 80 posto tretiranih miševa, dok je u kontrolnoj skupini preživjelo tek njih 50 posto. Miševi koji su primali psilocibin imali su i manje sijede dlake te znakove novog rasta krzna.
Mogući mehanizam djelovanja povezuje se sa serotoninskim receptorima koji se nalaze u cijelom tijelu, ne samo u mozgu. Njihova aktivacija može potaknuti niz reakcija koje smanjuju stres, štite DNK i čuvaju zdravlje stanica kroz dulji vremenski period.
Unatoč ovim uzbudljivim rezultatima, znanstvenici upozoravaju da je još rano za zaključke. Istraživanje je provedeno isključivo na ženkama miševa, a učinci ponovljenih doza na ljude još su nepoznati. Psilocibin je i dalje zakonom regulirana tvar u većini zemalja, a tek se treba utvrditi sigurni protokoli doziranja ako bi se u budućnosti koristio u svrhu usporavanja starenja.
Ipak, nalazi otvaraju novo poglavlje u istraživanju psihoaktivnih tvari – ne više samo kao sredstava za mijenjanje svijesti, već potencijalno i za produljenje života.
