Mladi zaposlenici sve češće ostaju bez posla jer ih zamjenjuju sustavi umjetne inteligencije, piše magazin Dazed koji svoju tezu podupire iskustvima sugovornica, stanovitih djevojaka imena Liv i Imogene. Iako su njihova iskustva na prvi pogled individualna, ukazuju na širi trend koji bi mogao značajno promijeniti tržište rada.
Liv je u proljeće prošle godine ostala bez posla nakon gotovo dvije godine rada u agenciji u Leedsu kao urednica sadržaja. U početku joj je obećavano da njen posao nije u opasnosti, no ubrzo je primorana koristiti generativni chatbot ChatGPT kako bi „brže odradila“ zadatke. Nakon što je uloga svedena na provjeru sadržaja koje je stroj generirao, dobila je plan osobnog unapređenja, a potom i otkaz. Saznala je da je na njezino mjesto došao „AI stručnjak za sadržaj“.
Imogene je ove godine izgubila posao u odjelu društvenih mreža i dizajna u kompaniji za održivost. Prethodno samouka u području društvenih mreža, bila je odgovorna za strategiju, kreiranje sadržaja i analitiku. U siječnju je, kako kaže, kompanija uvela novi softver temeljen na AI-u koji je „navodno mogao raditi moj posao“ i objasnila joj da je to „isplativije“. Ona sada svakodnevno šalje prijave za nove poslove i radi na vlastitom TikToku s više od 53 000 pratitelja.
Prema istraživanju objavljenom u kolovozu 2025., koje su proveli ekonomisti sa Stanford University-ja, zapošljavanje mladih radnika (dob 22-25 godina) u zanimanjima u kojima je primijetena visoka izloženost AI-u smanjilo se za oko 13 % u usporedbi s iskusnijim radnicima u istim sektorima. 
Ipak, nije sve crno. Istraživanje Massachusetts Institute of Technology-ja pokazuje da je u 800 ispitanih zanimanja samo oko 23 % radničkih plaća „izloženo“ automatizaciji putem vizualnih sustava umjetne inteligencije i da je u većini slučajeva još uvijek skupo zamijeniti čovjeka strojem. 
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da učinci još nisu jasni i da je prerano za konačne zaključke, ali naglašavaju da mlađi radnici imaju veći rizik. U intervjuu je profesor Erik Brynjolfsson objasnio da automatizacija posebno pogađa one sa slabijom „međupodručnom“ vještinom – rutinske zadatke koje AI vrlo brzo može izvesti. 
Za Hrvatsku i regiju, gdje tržište rada ima vlastite demone, ovo vrijedi kao dodatni alarm. Pitanja koja se otvaraju: kako oblikovati obrazovanje i usavršavanje kako bi se mladi prilagodili novim uvjetima; kako regulirati upotrebu umjetne inteligencije u kompanijama; i kakva je društvena uloga posla ako rad postaje sve manje dostupan mladima.



