Berlin je nekad privlačio jeftinim stanovima, a sada skupe najamnine dovode Die Linke nakon nedjeljnih lokalnih izbora na prag vlasti
1
Berlin je nekad privlačio jeftinim stanovima, a sada skupe najamnine dovode Die Linke nakon nedjeljnih lokalnih izbora na prag vlasti
U Berlin se godinama dolazilo jer se ondje moglo živjeti drukčije — baviti se glazbom, studirati, pokrenuti nešto svoje i nekako platiti stan. Danas potraga za stanom sve više određuje tko u gradu uopće može ostati. Stranka Ljevica (Die Linke) prepoznala je političku snagu tog nezadovoljstva i pretvorila ga u izbornu pobjedu, nudeći biračima jasnu poruku: grad mora postati dostupan ljudima koji u njemu žive.
Prema prvim rezultatima berlinskih lokalnih izbora, stranka je osvojila gotovo 26 posto glasova, ispred CDU-a s 19 posto, AfD-a sa 16 posto, Zelenih s 14 posto i SPD-a s 12,1 posto. Njezina kandidatkinja Elif Eralp tako je došla nadomak položaja prve gradonačelnice Berlina iz redova Die Linke od njemačkog ujedinjenja. Za preuzimanje vlasti još mora dogovoriti koaliciju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Stanovanje je bilo središte kampanje. Die Linke obećala je prijenos stanova velikih nekretninskih kompanija u javno vlasništvo uz naknadu, pozivajući se na referendum iz 2021., kada je takav prijedlog podržalo približno 59 posto glasača. Plan bi, prema procjenama zagovornika, mogao obuhvatiti oko 220.000 stanova, ali njegova provedba ovisi o koalicijskom dogovoru, financiranju i pravnim odlukama.
Politički učinak tog obećanja ipak je širi od same mjere. Biračima koji godinama slušaju rasprave o krizi, Die Linke ponudila je prepoznatljiv cilj i spremnost na sukob s velikim vlasnicima. Dok su protivnici upozoravali na trošak i posljedice za ulaganja, stranka je preuzela ulogu najglasnijeg zastupnika najmoprimaca.
No njezin uspon ne objašnjavaju samo najamnine. Die Linke uspjela je socijalne teme povezati s novim valom političkog angažmana mladih, među kojima je važan motiv i protivljenje rastu krajnje desnice. U Berlinu su na ovim izborima prvi put mogli glasati i šesnaestogodišnjaci, čime su pitanja budućeg stanovanja, zaposlenja i klimatske politike dobila dodatnu težinu.
Politologinja Julia Reuschenbach u razgovoru za Deutsche Welle ocjenjuje da se Die Linke profilirala kao posebno uvjerljiva opozicija AfD-u. Tome doprinosi i jasno povučena granica prema CDU-u: za razliku od drugih stranaka lijevog centra, Die Linke ne nudi suradnju s konzervativcima, koji također odbacuju savez s njom. Biračima nezadovoljnima postojećom vlašću tako može ponuditi vidljiviji politički zaokret.
Reuschenbach naglašava i jasnoću njezinih prijedloga. Zahtjevi mogu biti maksimalistički, ali biračima ostavljaju malo dvojbe oko toga za što se stranka zauzima. U vremenu nepovjerenja prema etabliranim strankama, takva prepoznatljivost postaje prednost: lakše je procijeniti obećanje koje ima konkretan sadržaj nego općenitu najavu da će se stvari popraviti.
Berlinska kampanja pritom je inspiraciju pronašla i u pristupu njujorškog gradonačelnika Zohrana Mamdanija, s naglaskom na troškove života. Stanarina, sigurnost posla i mogućnost ostanka u vlastitom gradu teme su kroz koje se velike političke ideje mogu prevesti u svakodnevno iskustvo. Die Linke upravo je na tom terenu pokušala pokazati da razumije pritisak pod kojim birači žive.
Kerstin Wolter, supredsjednica berlinske stranke, za DW opisuje razgovore s građanima u kojima se neprestano vraća ista briga: nemogućnost pronalaska stana, strah od poskupljenja i gubitka doma. No primjećuje i širi interes mladih za vlastitu budućnost, uključujući posao, klimu, pa čak i mirovine. Takva pitanja stranci daju prostor da se biračima približi kroz njihove konkretne nesigurnosti.
Elif Eralp postala je lice tog pristupa. Pravnica i kći roditelja koji su nakon vojnog udara pobjegli iz Turske, u kampanji je u prvi plan stavila dostupnost života u Berlinu. U utrci u kojoj vodeći kandidati, prema predizbornim anketama, nisu bili osobito prepoznatljivi široj javnosti, snažna i dosljedna tema pokazala se važnim osloncem.
Ipak, izborna pobjeda nije uklonila političke prepreke. SPD i Zeleni otvoreni su za razgovore o koaliciji, ali razlikuju se oko stambene politike. Zeleni traže i jasno suprotstavljanje antisemitizmu nakon optužbi na račun dijelova berlinske Die Linke, koje stranka odbacuje.
Die Linke sada mora svoje jasne poruke provesti kroz mnogo manje jednostavne pregovore. Do praga vlasti dovela ju je kombinacija socijalnog nezadovoljstva, mobilizacije mladih i uvjerljivog odmaka od dosadašnje politike. Hoće li ondje i ostati, ovisit će o tome mogu li birači promjenu koju su podržali osjetiti i izvan izborne kampanje.
