K. Šakić: ‘Održivost u turizmu mora postati standard želimo li očuvati resurse i ljude’

Šibensko-kninska županija želi do 2035. postati destinacija koja ‘hrabro i inovativno razvija turizam s mjerom’, poručuje direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije Krešimir Šakić. Ključ vidi u očuvanju resursa i razvoju ljudi, a održivost ne promatra kao projekt, nego kao upravljački izbor koji mora postati standard ponašanja.

Jedan od najvidljivijih primjera takvog pristupa je inicijativa ‘Voda Malih Divova’, koja je u relativno kratkom vremenu prerasla iz kampanje u stratešku okosnicu brendiranja i upravljanja destinacijom. U središtu priče je pitka voda – kao resurs, javno dobro i element identiteta.

‘Vodu Malih Divova nikad nismo doživljavali kao projekt jer bi to podrazumijevalo da je riječ o aktivnosti koja ima svoj vremenski okvir u kojem se realizira i završava. Za nas je to bila inicijativa koju smo pokrenuli s namjerom da potaknemo svijest o vrijednosti pitke vode kojom raspolažemo, u praksi pokažemo kako tu vodu možemo koristiti za smanjenje ekološkog otiska, ali i kako smo dobri domaćini spremni našim gostima ponuditi besplatnu pitku vodu kao jedan od osnovnih oblika dobrodošlice i jedno od temeljnih ljudskih prava’, kaže Šakić za HrTurizam.

Početna ideja bila je jednostavna – istaknuti ugostitelje koji su spremni gostu ponuditi besplatnu pitku vodu. Na tu se ideju nadovezao fenomen velikih beba rođenih u ovom kraju, a cijela je inicijativa dobila prepoznatljiv vizualni identitet i snažan odjek u javnosti.

‘Inicijativa je krenula od jednostavne ideje da promoviramo one ugostitelje koji su, kao dobri domaćini, spremni svojim gostima ponuditi besplatnu pitku vodu, a na ideju se zgodno nadovezao fenomen velikih beba rođenih u ovom kraju i sve skupa upakirano u zanimljivu priču i prepoznatljiv vizualni identitet rezultiralo je izvrsnom reakcijom i lokalnog stanovništva i gostiju’, ističe Šakić.

S vremenom je priča zaživjela i postala dio brenda srednje Dalmacije.

‘Inicijativa je izrasla u pravi mali ‘pokret’, zajednicu promicatelja očuvanja kako pitke vode Šibensko-kninske županije, tako i svijesti da je ona javno dobro koje mora biti dostupno ljudima kad im je potrebna.’

Nagrada Međunarodne organizacije za odnose s javnošću (IPRA) potvrdila je vrijednost inicijative, ali Šakić naglašava da je podrška lokalnog stanovništva važnija od svakog priznanja.

Daljnji razvoj ‘Vode Malih Divova’ planira se kroz uključivanje hotela i privatnih iznajmljivača u mrežu zaštitnika inicijative, pozicioniranje vode kao prepoznatljivog elementa na događanjima i konferencijama, ulazak u javne i privatne institucije, izgradnju mreže javnih česmi, razvoj tematiziranih suvenira te provedbu edukativnih radionica s djecom i mladima.

U širem kontekstu održivog razvoja, Šakić upozorava na složenost upravljačkog sustava u turizmu.

‘Sve to rezultira vrlo složenim mehanizmom donošenja odluka i stvara potrebu za širokim društvenim konsenzusom po pitanju razvoja koji nije lako postići’, kaže, objašnjavajući da su resursi pod različitim oblicima upravljanja – od lokalne i regionalne samouprave do države i privatnih vlasnika – dok regulativa dolazi s više razina vlasti.

Turističke zajednice pritom najčešće imaju koordinativnu, a ne upravljačku ulogu, pa njihov utjecaj proizlazi iz snage i podrške osnivača.

Paralelno s razvojem održivih inicijativa, županija ulazi u novu fazu kroz mapiranje eno-gastro ruta. Ponuda je objedinjena u tri vinske rute, dvije rute maslinova ulja te jednu rutu pršuta i sira, a u pripremi su signalizacija i digitalizacija kroz vodič GuideMe.

‘Zadnje vrijeme je ponuda proizvođača autentičnih poljoprivrednih proizvoda Šibensko-kninske županije značajno porasla i kvantitativno i kvalitativno. Pojavili su se brojni proizvođači koji proizvode sve kvalitetnije poljoprivredne proizvode i te proizvode sve kvalitetnije prezentiraju i nude na tržištu. Pri tome bih posebno naglasio napredak koji je ostvarila vinska scena Šibensko-kninske županije’, kaže Šakić.

Projekt ruta dio je šireg koncepta gastro pozicioniranja regije, koji uključuje izdavanje Gastro peljara, manifestacije poput ‘Taste like… Marenda!’ i Dana otvorenih kušaonica, kao i suradnju s drugim organizatorima te projekt ‘Ajmo lokalno’.

U segmentu outdoor turizma planira se povezivanje različitih aktivnosti u jedinstveni proizvod, koristeći rijeku Krku kao atrakcijsku okosnicu te povezujući najviši vrh Hrvatske Sinjal i najniži naseljeni otok Krapanj.

‘Redefiniranjem i usklađivanjem postojećeg sustava outdoor ponude, osmišljavanjem i podupiranjem paket programa aktivnog turizma koji uključuju ovu ponudu i organizacijom manifestacija koje bi promovirale najatraktivnije točke će se izgraditi prepoznatljivost ove regije kao jedinstvene outdoor destinacije’, poručuje.

Istodobno upozorava da se ne smiju zanemariti sunce i more, nautika i kulturni turizam, uz jasnu podjelu uloga između lokalnih i regionalne turističke zajednice.

Osvrćući se na širu sliku, Šakić priznaje da se nalazimo na svojevrsnom raskrižju razvoja.

‘Mislim da smo trenutno u fazi putovanja u kojoj smo nakon poprilično vremena, bržeg ili sporijeg, pravocrtnog kretanja došli na raskrižje s više izlaza. Neki od tih izlaza su duže ili kraće slijepe ulice, a neki nas vode u nova područja daljnjeg razvoja.’

Upozorava na opasnost brzih rješenja te ističe potrebu za mudrim prostornim planiranjem, efikasnim inspekcijskim nadzorom i poreznim sustavom koji potiče rad i poduzetništvo, a ne rentu.

Vizija za 2035. formulirana je jasno.

‘Volio bi da do tada možemo kazati da je Šibensko-kninska županija destinacija koja hrabro i inovativno razvija turizam s mjerom.’

Ključ vidi u resursima i ljudima.

‘Da bi to ostvarili trebamo brinuti o svojim resursima i razvijati sebe kao ljude. Očuvanje resursa će definirati koliko ćemo uopće mogućnosti za razvoj imati, a naš vlastiti kreativni i stručni razvoj će odrediti koliko ćemo u koristima od tog razvoja turizma moći participirati sami, a koliko ćemo tih koristi prepustiti drugima.’

Održivi razvoj, zaključuje, nije naljepnica ni kratkoročna kampanja, nego dugoročna odluka o smjeru u kojem destinacija želi ići.