“Izlasci? Ma, to je za stare!” – rečenica je koju ćemo možda uskoro čuti od mlađih generacija, a u sebi krije sve više istine. Mladi, pogotovo Gen Z, sve manje “derneče” po klubovima kao nekad. Nije to hir, već kompleksan spoj faktora koji mijenjaju scenu – od praznih novčanika do želje za nečim dubljim od standardnog vikend partijanja. No, to ne znači da je elektronička glazba izgubila svoju publiku; samo se seli na neka nova, njima zanimljivija mjesta.
Zašto se mladi odmiču od tradicionalnih izlazaka?
Danas je izlazak postao luksuz. Visoke cijene pića, ulaznica i taksija tope budžete mladih koji se bore s rastućim troškovima života. Nije ni čudo da je zagrijavanje kod kuće postalo strategija preživljavanja. No, nije samo novac u pitanju. Mladi su se okrenuli kućnoj zabavi zahvaljujući streamingu i društvenim mrežama, a sve više ih privlače “kompetitivne” društvene aktivnosti poput kuglanja ili escape roomova, gdje je naglasak na interakciji, a ne na alkoholu.
Osim ekonomije, tu su i dublje društvene promjene. Mladi se danas više brinu o mentalnom zdravlju i anksioznosti, zbog čega im tradicionalni klupski ambijent može biti previše. Sve su svjesniji svojih osobnih vrijednosti, tražeći iskustva koja su autentičnija i manje fokusirana na neobuzdanu konzumaciju. To znači da se traži prostor gdje se glazba doživljava svjesnije, bez pritiska opijanja.
Novi ritam elektroničke scene
Kao odgovor na ove promjene, pojavljuje se trend nišnih elektroničkih glazbenih partyja. Ovi događaji nude nešto drukčije – fokusiraju se na personalizirana i imerzivna iskustva, često kombinirajući virtualne i fizičke elemente. To je jasan odmak od mainstream scene, s ciljem postizanja dublje povezanosti s glazbom i kuriranijeg doživljaja.
Virtualni i hibridni događaji postaju sve popularniji, omogućujući fanovima da iskuse elektroničku glazbu online putem VR platformi, live streaminga ili društvenih mreža, čime se povećava pristupačnost i inkluzivnost. Raste i interes za specifične podžanrove izvan mainstreama, poput Future Bassa, Moombahtona, ali i ambient listening roomove, dnevne partyje na otvorenom, pa čak i “sober raves” poput popularnog Morning Gloryvillea iz Londona ili torontskog Coffee Partyja. To stvara intimnije i personalizirane atmosfere za strastvene zajednice. Publika traži više od samih ritmova i dropova; žele kurirana iskustva koja odražavaju individualne preferencije i potiču osjećaj zajednice.
Londonski Morning Gloryville smatra se pionirom jutarnjeg rejvinga i svjesnog clubbinga. Osnovan 2013. godine, ovaj party kolektiv osnažuje ljude sloganom “rave your way into the day”. Nude inspirativnu, energičnu glazbu i hipnotičku vizualnu zabavu, kao i besplatnu masažu, organsku kavu i smoothie barove, jogu i osobnu motivaciju.
Montreal: Avangarda trijeznih raveova
No, ovu revoluciju u načinu konzumiranja elektroničke glazbe predvodi Montreal. Tamo glazba pronalazi nove izraze u dnevnim i trijeznim okruženjima, odmičući se od tradicionalnih kasnonoćnih klubova, piše Billboard.
Café GotSoul, koji je pokrenuo DJ Jojoflores, inspiriran je japanskim jazz kissama – intimnim listening barovima s vrhunskim zvukom. Jojoflores naglašava da prostori bez alkohola otvaraju vrata svima, bez obzira na razloge nekonzumiranja, potičući međugeneracijsko druženje i holističkiji doživljaj glazbe. To privlači specifičnu, ali lojalnu publiku koja traži nešto više.
Drugi prostori, poput OSMO x Marusan i Café SAT x Shift Radio, pretvaraju se u hibridne zone gdje se glazba isprepliće s razgovorom i zajedništvom. Charles Rainville iz Shift Radija objašnjava da nedostatak edukacije o alkoholu i drogama u Quebecu, uz rano zatvaranje klubova, često tjera ljude da “na brzinu” piju. Njegovi su događaji “otvorena, promišljena okupljanja” gdje je povezanost važnija od eskapizma. Otvaranje CaféFAME dodatno potvrđuje trend listening lokala gdje je uranjanje u glazbu prioritet. Jamal Davis (iz FAME-a i Shift Radija) ističe da takvi prostori nude prijeko potrebnu alternativu glazbenicima i publici koji žele uživati u elektroničkoj glazbi bez pritiska konzumacije supstanci.
Ukratko, mladi izlaze drukčije, traže autentična iskustva, dublje veze i prostore gdje se mogu povezati s glazbom i drugima bez pritiska. Montreal je dokaz da se elektronička scena razvija, prilagođavajući se novim vremenima i preferencijama svoje publike.
